Mame se okupile na igralištu srednje škole i vrištale: Osećamo se zaboravljeno

Predvođene Sarom Harmon iz Čarlstauna, 20-ak žena okupilo se na igralištu srednje škole u Čarlstaunu kako bi grupno vrištale i otpustile sve kočnice. 

Mamama je dosta. Nisu umorne, nisu preopterećene, nisu uznemirene. Dosta im je. Deca se tokom pandemije šalju u izolaciju zbog slučajeva zaraze koronavirusom u vrtićima ili školama. Ravnoteža između poslovnog i privatnog života postala je nemoguća dok pokušavaju da budu prisutne na Zoom sastanku, a dete plače ili bebi treba promijeniti pelenu. Nije ni čudno da su neke mame jednostavno poželele da zavrište. A u četvrtak uveče upravo su to i učinile.

Predvođene Sarom Harmon iz Čarlstauna, 20-ak žena okupilo se na igralištu srednje škole u Čarlstaunu kako bi grupno vrištale i otpustile sve kočnice.

- Advertisement -

„To je upravo ono što mi treba“, rekla je Ešli Džouns, majka trogodišnjeg dečaka, pa dodala: „To je sigurno mesto, na kojem si okružen ljudima koji se osećaju isto kao i ti jer imaju dete koje ne može da se vakciniše.“

Ovo je drugi put da je Harmon predvodila grupu žena koja vrište. Prvi put je to organizovala u martu 2021.

„Bila je izuzetno hladna noć, ali ljudi su ipak izašli. Vrištale smo iz sveg glasa, a onda smo se zagrlile i otišle veselo svaka svojim putem. To je delovalo prilično lekovito“, ističe Harmon.

„Mame i moje klijentkinje pričaju mi o svojim borbama. To kulminira intenzivnim besom, a nemamo kako da ga ispoljimo. Biti mama, posebno novopečena, teško je čak i u normalnim vremenima“, smatra.


Okupljene žene na srednjoškolskom igralištu rekle su da osim besa već dve godinu osećaju i tugu, ogorčenost, izolovanost, usamljenost, teskobu i gubitak spontanosti. Zato su došle na sredinu terena i formirale krug. Harmon im je rekla da duboko udahnu, a onda vrisnu, a potom i izgovore sve psovke koje im padnu napamet.

Tokom poslednje runde vrištanja organizovale su i malo takmičenje u tome koja će najduže vrištati, a čast je pripala Džesiji Bakli.

- Advertisement -

„Osećala sam se bolje. Nestala je praznina, a javio se osećaj pripadanja zajednici. Imati dvoje dece koja nisu dovoljno stara da se vakcinišu je frustrirajuće. Osećam se kao da smo ostali zaboravljeni u svemu ovome. I najgore je što se svemu ne nazire kraj“, kaže Bakli.

Nakon što su završile s vrištanjem, žene su se fotografisale, zagrlile i nasmejale jedna drugoj, a onda krenule kući. Barem nakratko su imale osećaj koji je mnogima od nas trenutno potreban, osećaj pripadnosti zajednici.

Izvor: Index.hr

spot_img

Najnovije

7 ključnih strategija da razvijete samokontrolu kod dece

Samokontrola se može definisati kao sposobnost da „upravljamo našim jakim osećanjima tako da ih možemo doživeti bez da se osećamo preplavljeno ili da se ponašamo na način koji šteti nama i drugima.“

Zoran Milivojević: Kako podneti neprihvatanje?

Ako se roditelji, koji su se naljutili zato što je dete uradilo nešto loše, malo distanciraju, dete se uplaši da ga manje vole i prihvataju, tako da pokušava da „povrati” ljubav i prihvatanje.

Objavljena rešenja završnog testa iz Srpskog jezika i književnosti

Učenici osmog razreda u svim osnovnim školama u Srbiji polagali su jutros završni test iz Srpskog jezika i književnosti, odnosno maternjeg jezika i književnosti.

8 stvari koje bi svako dete trebalo da uradi pre kraja letnjeg raspusta

Leto nije samo pauza od škole. Ono je prilika za iskustva koja deca pamte mnogo duže od lekcija i domaćih zadataka.

Očekivanja – prijatelj ili neprijatelj dobrog raspoloženja

Pozabavićemo se pred odmor na moru, planini, pred polazak u školu ili vrtić - zašto su očekivanja "ubice" raspoloženja, provoda i sreće Piše: Snežana Golić, pedagog

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img