– Kad porastem, biću Zoki. – Ko je Zoki? – Moj tata.

U ranom uzrastu dete koje je naviklo na pažnju, igru, aktivno prisustvo tate, brže progovori, ranije prohoda, lakše uspostavlja odnose sa vršnjacima.

U ranom uzrastu dete koje je naviklo na pažnju, igru, aktivno prisustvo tate, brže progovori, ranije prohoda, lakše uspostavlja odnose sa vršnjacima.

Đorđe (5):

- Advertisement -

– Kad porastem, biću Zoki.

– Ko je Zoki?

– Moj tata.

Dečje asocijacije na reč tata:

*ljubav;

* posao;

* dobrota;

* neko ko viče;

* zgodan dasa;

* voli najviše mamu pa brata pa mene;

* park, cirkus (kada se tate mnogo igraju sa decom, dečje asocijacije su u vezi sa igrom, zabavom…);

* policajac, arhitekta, lekar (tatino zanimanje);

* igramo fudbal;

* samo moj tata, ne i sestrin, hoću da je samo moj tata.

Jasmina (5) je za svog tatu imala asocijaciju:

– Neki čika.

- Advertisement -

– Kako to misliš?

– On je stalno na nekom putu…

Nažalost, njen tata mnogo radi, retko je kod kuće, pa je ona počela da ga doživljava kao stranca i zove ga čika.

Uglješi (8) je prva asocijacija na reč tata bila:

– Novac.

Samo sam se prvi put iznenadila kada sam čula taj od odgovor, ali posle je bilo i druge dece koja su davala isti ovaj odgovor.

- Advertisement -

Ognjen (6) mi je, takođe, dao izuzetan i izrazito logičan odgovor. Pitala sam ga:

-Šta pomisliš kada ti kažem: tata?

– Maša i ja.

– Ko je Maša?

– Moja mlađa sestra.

– Pa kako to, kad pomisliš na tatu, pomisliš na nju i sebe?

-Pa lepo. Da nema nas, on ne bi imao kome da bude tata.

Potpuno je u pravu. Osmehujem se iznutra.

Podrazumeva se da se tate ponekad i bolje snalaze u ulozi roditelja.

Ilija (6):

– Moj tata je baš dobar tata.

– A mama?

– Ona nije, ona je bezobrazna.

– Je li ona uvek ili samo ponekad bezobrazna?

– Uvek, ona ne ume da bude dobra.

– A može li nekako da nauči da bude dobra?

– Ne može, nema škole za dobrotu.

– Koje je onda rešenje?

– Da budem što više sa tatom.

Bjanka (7) mi je o svom tati rekla:

– On ima talenat.

– Kakav talenat?

Za šta?

– Za poznavanje.

– Čega?

– Mene.

Komunikacija tate sa detetom u predškolskom uzrastu slična je komunikaciji koju ostvaruje mama i svodi se na prepričavanje događaja iz svakodnevnog života deteta. Deca diferenciraju svoja interesovanja u zavisnosti od pola kome pripadaju. Zato se tate sa devojčicama osećaju po malo „izgubljeno“, jer ne uspevaju da prate teme vezane za lutke, bajke, princeze…

Ipak, bez obzira na pol deteta, kontakt može biti kvalitetan ako tata zadrži fokus na onim pitanjima koje dete u svakoj svojoj razvojnoj fazi ima: sa kime se druži, kako provodi vreme, koje su mu omiljene aktivnosti…

Una (4):

– Ja se igram samo sa mamom.

– A sa tatom?

– Sa njim se ne igram.

-Zašto?

– On ništa ne zna o princezama.

Sine moj. Nikada nemojte zvati svoju ćerku ,,sine“. Iako je to samo nadimak na koji ste se možda navikli i vi i ona, promenite ga. Odrastajući, ona će se susresti sa spoznajom da su mnogi očevi (makar u drugim kulturama) želeli da imaju upravo sinove. Nemojte rizikovati da se oseti zbunjeno i da, ni na trenutak, pomisli da je vama žao što ona nije drugog pola. Osim toga, devojčice kojima se očevi ovako obraćaju mogu na različite načine, nesvesno, želeti da zadovolje njihova očekivanja. Tako, u zavisnosti od uzrasta, možete videti devojčice da sa tatama rado igraju fudbal, a u odraslom dobu biraju njegovu struku.

Ksenija (16):

– Uvek mi je išlo na živce što me je tata zvao sine.

– I, jesi li mu to rekla?

– Jesam, mnogo puta.

– Je li nešto promenio?

– Jeste, ali bolje da nije.

– Zašto?

– Posle me zvao: Ksendžislav.

Uroš (5) je uvek kod mene dolazio sa mamom. Njegov tata je radio u Rusiji. Mama mu je govorila o tati (plašeći se da ga ne zaboravi), a tatu je povremeno vidao preko Skajpa. Jednom je došao sav uzbuđen sa pričom da njegov tata uskoro dolazi u Beograd. Pitala sam ga:

– Šta ćeš sve da radiš sa tatom, kada dođe?

– Ići ćemo u zoološki vrt. I na utakmice. On će me voditi u vrtić. A možda neću ni ići u vrtić nego samo da budem sa njim. I njemu ću da kažem da sam jednom spavao kod Vlade. A kada dode leto, ići ćemo na more avionom. Moj tata sigurno ume da vozi avion. I naučiće me da umem i ja. Video sam na Skajpu da ima rukavice, znaš kako velike…

Kada mi je nacrtao svog tatu, pitam ga:

-Šta je najvažnije da znam o tvom tati?

– Da je on najlepši i najbolji tata na svetu.

Urošev tata je kuvar. U očima svog sina, on je superheroj.

 

Odlomak iz knjige “Kako se čitaju deca” Jelene Holcer (Laguna 2021)

jelena holcer kako se citaju deca

Izvor: Detinjarije.com

spot_img

Najnovije

Šta je svesna prisutnost i kako može da unapredi mentalno zdravlje

Postoji verzija tebe, za 10 godina od sada, koja te moli da malo više uživaš u ovom trenutku - poruka koju bi svako trebalo da dobije

Istraživanja o genima dokazala da su žene mnogo više podložne depresiji od muškaraca

U istraživanju australijskog Instituta za medicinska istraživanja QIMR Berghofer otkriveno je 16 genetskih varijanti koje su u vezi sa depresijom kod žena i – osam kod muškaraca.

Dr Čekerinac: Depresija postaje bolest broj jedan — empatija se svela na lajkove

– Mi smo konstantno u stanju stresa i svi psihički poremećaji povezani su sa stresom. Cela planeta, kada pogledate – ratovi, bombardovanja, nemiri, elementarne nepogode… Stres je postao naš stalni pratilac.

Svetski dan mentalnog zdravlja 2025: Mentalno zdravlje u humanitarnim krizama

Svetski dan mentalnog zdravlja obeležava se svake godine 10. oktobra, sa ciljem da se podigne svest o značaju mentalnog zdravlja i pruži podrška svima koji se bore sa emocionalnim, psihološkim i socijalnim izazovima.

Nastavnik harmonike iz Niša Predrag Jovanović dobitnik nagrade „Prosvetitelj 2025“

Fondacija „Alek Kavčić“ proglasila pobednika srpskog konkursa „Prosvetitelj“ za 2025. godinu

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img