Zar smisao škole nije da ,,poskupi” čoveka

Zar na taj način ne pretvaramo decu u gole mašine, robove od kojih se očekuje samo da vredno rade za malo para, da budu poslušni i umru na vreme?

Zar smisao škole nije da čoveka uputi u različite sfere ljudskog znanja, da razvije sve njegove sposobnosti, a ne da sa njega skida sve elemente čovečnosti da bi ga na kraju svela tek na golu radnu snagu?

Pročitajte i: Doktrina “bezbolno, bez napora” stvara poluobrazovane ljude

- Advertisement -

Piše: Slobodan Vladušić

Najava smanjivanja broja časova srpskog jezika i književnosti u srednjim stručnim školama podsetila me je na vreme kada sam u srednjoj školi popravljao televizore. Na štampanoj ploči televizora bilo je mnogo praznih mesta na kojima su se nalazile iscrtane konture elektronskih komponenti kojima je tu mesto. Međutim, tih delova nije bilo, jer su za najjeftinije TV aparate oni bili suvišni. Televizori su radili i bez tih delova, samim tim su bili i jeftiniji. Da li se isto događa i sa tom nesrećnom decom kojoj anonimni reformatori žele da smanje broj časova srpskog? Ako za tu decu važi isto što i za televizore – da je važno samo da rade/funkcionišu – onda im nije potrebno ništa osim stručnih predmeta (da nauče da rade) i stranih jezika (da mogu da razumeju komandu onoga što se eufemistički zove strani investitor). Zar na taj način ne pretvaramo decu u gole mašine, robove od kojih se očekuje samo da vredno rade za malo para, da budu poslušni i umru na vreme (da ne bi opterećivali penzioni fond)? Zar smisao škole nije da ,,poskupi” čoveka, da ga uputi u različite sfere ljudskog znanja, da razvije sve njegove sposobnosti, a ne da ga ,,pojeftinjuje” tako što će sa njega skidati sve elemente čovečnosti (književnost, lepe umetnosti, filozofija, istorija, geografija, matematika…) da bi ga na kraju svela tek na golu radnu snagu i uho koje može da primi komandu.

Pročitajte i: Obrazovanje se uništava jer sistemu trebaju poslušni radnici koji ne postavljaju pitanja

Naravno, uvek će neko od onog poluobrazovanog sveta, poluintelektualaca kako ih je Slobodan Jovanović nazvao, da kaže kako je književnost danas suvišna. To su ljudi koji reč ,,razvoj” ili reč ,,napredovanje” vide kao proces pretvaranja u suvišno svega što se ne može pojesti, popiti, ili sipati u rezervoar. Ljudi koji sanjaju o ,,jeftinoj” državi čiji će razlog postojanja i jedini smisao biti sadržan u obavezi da vraća kredite, a u kojoj će i ljudska snaga i ljudski životi biti vrlo jeftini, u najboljem slučaju, potpuno besplatni. Nama ostalima, koji smo ipak malo skuplji u svakom smislu, književnost je potrebna iz nekoliko jednostavnih razloga

spot_img

Najnovije

Šta je svesna prisutnost i kako može da unapredi mentalno zdravlje

Postoji verzija tebe, za 10 godina od sada, koja te moli da malo više uživaš u ovom trenutku - poruka koju bi svako trebalo da dobije

Istraživanja o genima dokazala da su žene mnogo više podložne depresiji od muškaraca

U istraživanju australijskog Instituta za medicinska istraživanja QIMR Berghofer otkriveno je 16 genetskih varijanti koje su u vezi sa depresijom kod žena i – osam kod muškaraca.

Dr Čekerinac: Depresija postaje bolest broj jedan — empatija se svela na lajkove

– Mi smo konstantno u stanju stresa i svi psihički poremećaji povezani su sa stresom. Cela planeta, kada pogledate – ratovi, bombardovanja, nemiri, elementarne nepogode… Stres je postao naš stalni pratilac.

Svetski dan mentalnog zdravlja 2025: Mentalno zdravlje u humanitarnim krizama

Svetski dan mentalnog zdravlja obeležava se svake godine 10. oktobra, sa ciljem da se podigne svest o značaju mentalnog zdravlja i pruži podrška svima koji se bore sa emocionalnim, psihološkim i socijalnim izazovima.

Nastavnik harmonike iz Niša Predrag Jovanović dobitnik nagrade „Prosvetitelj 2025“

Fondacija „Alek Kavčić“ proglasila pobednika srpskog konkursa „Prosvetitelj“ za 2025. godinu

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img