Nastavnici u Finskoj – prijatelji i vodiči kroz učenje, a ne predavači i roboti

Veliki broj mladih ljudi se odlučuje za nastavničke studije, ali samo oni najbolji uspeju da upišu i završe studije i dobiju ovaj "posao iz snova".

Piše: Tarja Mitrović

Ɖaci u Finskoj, svoje nastavnike doživljavaju kao prijatelje. Poštuju ih, cene, veoma su bliski sa njima, oslovljavaju ih po imenu, poveravaju im svoje tajne, zajedno uče, rade, razmenjuju mišljenja. Ne persiraju im, izuzev direktoru škole i dosta starijim nastavnicima, i to je opšteprihvaćena norma ponašanja. Ono što je najbitnije je to, da proces obrazovanja u Finskoj nije proces koji razdvaja, to nije “mi” i “oni” sistem, to je proces koji spaja učenike i nastavnike u svom cilju, u pripremi za život. Takođe i vaspitanje, kao sastavni deo vaspitno-obrazovnog procesa, u Finskoj se doživljava tek kao susret ljudskih bića, odraslih i onih koji odrastaju, i u tom smislu, prepun je uvažavanja i razumevanja.

- Advertisement -

Pročitajte i: Škole u Finskoj – mesto za rad i radost

Fiksni rasporedi, višesatno sedenje u učionici, prezentacijsko – recitacijski sistem nastavnog procesa, testovi, kontrolni, propitivanje po kazni, strah od ocene…nisu situacije koje se sreću u finskim školama. Aktivna uloga učenika je na prvom mestu. Naravno, nije mi cilj da idealizujem finski sistem obrazovanja, iako se pokazao kao jedan od najboljih na svetu, niti finski model može rešiti probleme u ostalim državama, već želim da ponudim mogućnost da iz njenog primera nešto naučimo, i, na osnovu naših mogućnosti, stanja i realnosti, nešto i primenimo.

Finska je postala globalno popularna zbog jednog od najboljih sistema obrazovanja u svetu i najboljeg u Evropi, ali Finski nastavnici, nisu sretni i veoma im je nelagodno zbog ovolike pažnje, posebno zato što te uspehe svet poistovećuje sa uspesima finskih đaka na PISA testovima, a Finci ne vole međunarodna poređenja, već su više okrenuti onoj ”U se, i u svoje kljuse”. Ono čime se finski nastavnici ponose je činjenica da Finci, poreski obveznici, veruju finskom školskom sistemu i zato što ti isti obveznici misle da je njihov javno finansirani obrazovni sistem najznačajniji finski uspeh od osamostaljenja 1917. godine. Finci te uspehe cene više nego visok rang u tabelama globalnog obrazovanja. Oni jednostvno nisu opterećeni ličnim uspehom, rezultatima, slavom…fokusirani su jedino na to, kako od učenika izvući njegov maximum.

„Svi nastavnici u Finskoj, od 1978. godine imaju zvanje magistra, a program njihovih studija se zasniva na sklopu teorijskih znanja, prakse i obaveznog istraživačkog rada.“

U Finskoj je sve podređeno učeniku i njegovoj aktivnoj ulozi u vaspitno – obrazovnom procesu. Svi nastavnici u Finskoj, od 1978. godine imaju zvanje magistra, a program njihovih studija se zasniva na sklopu teorijskih znanja, prakse i obaveznog istraživačkog rada. Kvalitetnom i efikasnom finskom obrazovnom sistemu posebno doprinosi ta snažna istraživačka praksa, kojoj se poklanja posebna pažnja, jer je istraživačka orijentacija usmerena na testiranje i proširivanje znanja kroz razumevanje i kritičko preispitivanje prakse, putem prikupljanja i analize bogate empirijske evidencije.

spot_img

Najnovije

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Na bake oduvek miriše detinjstvo. One su majstorice koje čistom emocijom boje dane, a kasnije sećanja i ušuškavaju ih toplinom svog zagrljaja.

Najukusnija jela, najlepši raspusti, savladana životna lekcija, savet zlata vredan – sve to nosi bakin pečat. Piše Marija Bulajić Škuletić

Šta razmak između članova porodice na dečjem crtežu može da nam kaže?

Dečji crteži nisu presuda o porodici, već odraz jednog trenutka, jedne emocije ili jednog doživljaja. Kada ih posmatramo sa radoznalošću, bez osuđivanja i brzih zaključaka, oni mogu postati dragocen način da bolje razumemo svoje dete.

Trener nije tu da stvori šampiona. Tu je da pomogne detetu da postane čovek.

Kada se govori o dečijem sportu, najčešće se priča o rezultatima, medaljama, pobedama i talentu. Međutim, suština sporta u dečijem uzrastu nalazi se na drugom mestu. Piše: Filip Gacić

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img