Angelina i Anđela nahranile srca hraniteljske porodice Matić

Kada su Veličko i njegova supruga Ružica podneli zahtev za starateljstvo, nadali su se da će im u dom doći slatka plava devojčica, kao sa novogodišnje čestitke. Umesto nje, u kuću Matića u Boljevcima stigle su crnokose i crnooke dvoipogodišnje bliznakinje. Ružicu su istog dana počele da zovu mama a oslovljavanje Velička sa čika poslale su u zaborav posle samo nedelju dana provedenih u ovoj toploj porodici

– Najviše bismo voleli kada bismo mogli da ih usvojimo. Nažalost, zakonodavac je predvideo da starosna razlika između usvojioca i deteta ne može da bude veća od 45 godina, kako bi taj odnos podsećao na roditeljsku relaciju. Mene samo jedna godina deli od mogućnosti da budem mama ovim devojčicama – ja sam starija od Angeline i Anđele 46 godina, muž još više. Znamo da su njihovi roditelji u postupku lišavanja porodičnog prava i da će ove devojčice biti usvojene kada se taj spor reši i kada se za njih nađu usvojitelji, ali nam je žao što će promeniti tri porodice dok ne nađu osobe koje će zvati „mama” i „tata”. Mislimo da to svakako ostavlja posledice na nežnu dečju psihu” – zaključuje Ružica Matić.

 

- Advertisement -

U Srbiji 6.080 dece na hraniteljstvu

U našoj zemlji ima 4.397 hraniteljskih porodica u kojima odrasta 6.080 dece, govore najnoviji podaci Centra za porodični smeštaj i usvojenje Beograd. Zahvaljujući činjenici da ovako veliki broj mališana odrasta okruženo brigom i pažnjom hranitelja, Srbija spada u evropske zemlje sa najnižom stopom dece koja su zbrinuta u institucijama za tu namenu. Najveći broj hranitelja – gotovo petina njih, živi na teritoriji prestonice, i to najčešće u prigradskim opštinama Beograda. Mesečna naknada za izdržavanje deteta na hraniteljstvu je 23.300 dinara. Ova naknada se uvećava ako je dete lako ometeno u razvoju i iznosi 27.393 dinara, odnosno 31.193 dinara ako je dete umereno i teže ometeno u razvoju.Iako hraniteljske porodice postoje u skoro svakom gradu Srbije, najpoznatije hraniteljske kolonije su Miloševac, Obrenovac i Boljevci.

Izvor: Politika

spot_img

Najnovije

Dečija igra kao tihi, ali snažan oblik komunikacije – zašto je važno da roditelji nauče da slušaju

Roditelji koji su spremni da uđu u detetovu igru, ne kao vođe, nego kao pažljivi saputnici, postaju saveznici u njegovom emocionalnom svetu. Kroz nežna, otvorena pitanja mogu dobiti uvid u ono što se dete doživljava iznutra. 

Dečiji crteži nisu samo umetnički izraz, već način emocionalne regulacije

Kad dete crta, ono ne stvara samo sliku — već priča priču o sebi, svojim mislima i osećanjima.

Mjuzikl „Sela sam, pa šta“ osvetljava nasleđenu grižu savesti i pogrešno shvaćenu brigu

Kroz upečatljive scene, songove i ples, publika svedoči kako se nerealna, nesvesno nasleđena i često besmislena očekivanja uvlače u porodični i društveni život i oblikuju odnose između baka, mama, ćerki — ali i sinova i očeva.

Evo kako jedna rečenica može da smiri tantrum kod deteta i da mu osećaj sigurnosti

Stručnjakinja otkriva šta najbrže i najefikasnije zaustavlja izlive besa kod dece.

Stručnjak: Veliko NE svakodnevnim vannastavnim aktivnostima

Odlomak iz priručnika Podrška detetu koje se bavi sportom – šta to znači, Snežane Golić.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img