Bilo bi dobro da ljude podsetimo zašto je dobro da ostanu zajedno, a ne kako da svako neslaganje proglase toksičnim – Renata Senić psihoterapeut

Najčešći uzroci razvoda u Srbiji su neslaganje karaktera, problemi u komunikaciji, finansijske poteškoće, i neverstvo.

Trend povećanja broja razvoda je nešto što je zahvatilo ceo svet, pa i našu zemlju. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u 2023. godini stopa razvoda iznosila je oko 1,8 na 1.000 stanovnika. Godišnje se u Srbiji prosečno beleži između 8.000 i 9.000 razvoda, a prosečno trajanje braka pre razvoda je oko 13 godina.

„Primetila sam nekakav trend, tako mi deluje, ljudi koji rade s parovima i onih koji rade s pojedincima sa ljubavnim problemima da se nekako, zvuči mi, hvale što su paru pomogli da se razvede ili individualnom klijentu da ostavi lošeg partnera.“ – piše na svom Facebook profilu Renata Senić, psihoterapeut.

- Advertisement -

A kakva je situacija zapravo u našoj zemlji?

Broj sklopljenih brakova u odnosu na broj razvoda – da li smo u minusu ili plusu?

U poslednjih nekoliko godina u Srbiji se godišnje sklapa oko 35.000 do 37.000 brakova. Na primer, u 2022. godini sklopljeno je oko 35.500 brakova.

U istoj godini, broj razvoda je bio približno 8.500.

Odnos sklopljenih brakova i razvoda, ako uzmemo za primer 2022. godinu, je da na svakih 100 sklopljenih brakova dolazi oko 24 razvoda. Drugim rečima, oko četvrtina brakova sklopljenih u jednoj godini završi razvodom.

Foto: Freepik

Najčešći uzroci razvoda u Srbiji su neslaganje karaktera, problemi u komunikaciji, finansijske poteškoće, i neverstvo.

„Kao da je razvod i rastajanje kada sve nije fantastično jedna go to opcija koja ljude koji su se voleli ili se i dalje vole, ali su u krizi, treba da spašava jedne od drugih!?“ – piše Renata Senić i dodaje – „Ne sećam se kada sam videla da se neki terapeut pohvalio kako je paru pomogao da sredi odnos i ukazao im na njihove snage, podsetio ih na to zašto su izabrali partnera i zašto su ga zavoleli, ukazao kako su se zajedno uvalili u problem, pa da kroz uzajamnost mogu i da ga reše…“

- Advertisement -

A da li je moguće popraviti ovakvu statistiku?

U slučajevima kada dođe do problema u odnosu i braku, a kada partneri ne mogu između sebe da reše probleme, savetuje se bračno savetovanje, odnosno odlazak kod terapeuta koji radi sa parovima na njihovom zajedničkom odnosu.

O tome kako, zapravo, izgleda uticaj terapeuta na brak ljudi koji su došli na savetovanje (najčešće zbog neverstva) i svom utisku o tome, pisala je Renata Senić, psihoterapeut:

„Bilo bi lepo da samo slučajno nisam videla i da većinski terapeuti uglavnom zapravo i jesu fokusirani na snage, a na jurenje toksičnih obrazaca u vezi. Oni se ionako ne moraju juriti.

Možda bi bilo dobro da ljude podsetimo zašto je dobro da ostanu zajedno, a ne – kao što je to onlajn već jako dugo – kako da svako neslaganje proglase toksičnim i onda brže bolje pobegnu iz veze.“ – zaključuje Renata.

Izvor: Detinjarije.com

spot_img

Najnovije

Svetski dan mozga: Kako se razvija najvažniji „alat” koji dete ima?

Svake godine 22. jula obeležava se Svetski dan mozga – dan posvećen podizanju svesti o značaju zdravlja mozga, njegovom razvoju i načinima na koje možemo da ga zaštitimo.

Letnji raspust kao sinonim za detinjstvo — onaj zlatni period bez briga

Letnji raspust… Samo dve reči, a u njima ceo jedan svet. Svet u kome vreme teče sporije, dani su duži, a smeh odzvanja sa igrališta, dvorišta, reka i mora.

I raspust može biti stresan: Stručnjaci otkrivaju kako da prepoznate letnju anksioznost kod deteta

Za mnoge porodice leto je vreme odmora, slobode i predaha od školskih obaveza. Ipak, kod pojedine dece i tinejdžera prelazak iz ustaljenog školskog ritma u opuštenije letnje dane može da izazove osećaj anksioznosti.

Zubić vila – mala čarolija koja pomaže deci da lakše prihvate odrastanje

Zubić vila je deo dečje mašte, ritual koji donosi uzbuđenje i način da se jedan mali gubitak pretvori u nešto lepo i posebno.

Kada je dete spremno da ostane samo kod kuće? Stručnjaci kažu da godine nisu presudne

Roditelji često traže „magični broj”. Da li je to osam? Deset? Dvanaest? Zanimljivo je da u mnogim zemljama zakon ne određuje minimalni uzrast deteta za ostajanje kod kuće bez nadzora.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img