Da li bezobzirnost pomaže u životu?

Iako im to omogućava da budu uspešniji i bogatiji od obzirnih, oni koji su usmereni samo na sopstvene interese i ne brinu o osećanjima i mišljenju drugih najčešće na kraju ostanu usamljeni i izolovani

Suprotno od tog očekivanja, svakodnevni život nam pokazuje da nekada bezobzirni ljudi mnogo bolje prolaze od obzirnih, naročito kada je u pitanju profesionalni ili poslovni uspeh. Možemo se zapitati zašto je to tako.

Prvi razlog je što su bezobzirni ljudi isključivo fokusirani na svoj interes kao cilj ka kojem idu. Oni problemima u interakciji s drugim ljudima ne pripisuju posebnu pažnju tako da ih to ne dekoncentriše na njihovom putu ka cilju.

- Advertisement -

Drugi razlog je što su oni socijalno prodorniji. To je posledica toga što obzirni ljudi bezobzirne opažaju kao opasne ljude s kojima ne žele da ulaze u konflikte. Zbog toga bezobzirni ne nailaze na značajniji socijalni otpor u ostvarenju svojih namera i ciljeva. To se odnosi i na „vertikalno napredovanje” jer njihovo zastrašivanje daje im oreol osobe s autoritetom, vođe kojem se drugi podređuju, tako da su viđeni za rukovodioce.

Treći razlog je što su često uspešniji u poslovnim i drugim pregovorima. Kako su fokusirani na sopstveni interes i želju da izvuku maksimalnu dobit, bez empatije za poziciju suprotne strane, oni često u pregovorima drugu stranu nemilosrdno ucenjuju i „sateruju u ćošak”. Njima nije cilj rezultat da obe strane dobijaju, a koji je poželjan kada je reč o dugoročnoj saradnji, već im je cilj da oni pobede, a da druga strana izgubi.

Četvrti razlog je to što njima nije važno šta ljudi misle o njima. Oni znaju da ostavljaju negativan utisak na druge i da ih se drugi plaše, ali, ili im to nije važno, ili im je drago da imaju takav imidž jer ga shvataju kao znak moći i autoriteta.

Iako mogu biti uspešniji i bogatiji od onih koji su saradljiviji i obzirniji, pitanje koje se postavlja jeste koliko su bezobzirni ljudi srećni. Kako su za doživljaj vlastite sreće i zadovoljstva životom veoma važni dobri odnosi s drugim ljudima i pripadnost grupi bliskih ljudi, a kako bezobzirni upravo to nemaju, njihova sudbina je da najčešće na kraju ostanu usamljeni i izolovani.

Izvor: Politika

spot_img

Najnovije

7 ključnih strategija da razvijete samokontrolu kod dece

Samokontrola se može definisati kao sposobnost da „upravljamo našim jakim osećanjima tako da ih možemo doživeti bez da se osećamo preplavljeno ili da se ponašamo na način koji šteti nama i drugima.“

Zoran Milivojević: Kako podneti neprihvatanje?

Ako se roditelji, koji su se naljutili zato što je dete uradilo nešto loše, malo distanciraju, dete se uplaši da ga manje vole i prihvataju, tako da pokušava da „povrati” ljubav i prihvatanje.

Objavljena rešenja završnog testa iz Srpskog jezika i književnosti

Učenici osmog razreda u svim osnovnim školama u Srbiji polagali su jutros završni test iz Srpskog jezika i književnosti, odnosno maternjeg jezika i književnosti.

8 stvari koje bi svako dete trebalo da uradi pre kraja letnjeg raspusta

Leto nije samo pauza od škole. Ono je prilika za iskustva koja deca pamte mnogo duže od lekcija i domaćih zadataka.

Očekivanja – prijatelj ili neprijatelj dobrog raspoloženja

Pozabavićemo se pred odmor na moru, planini, pred polazak u školu ili vrtić - zašto su očekivanja "ubice" raspoloženja, provoda i sreće Piše: Snežana Golić, pedagog

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img