• facebook
  • googleplus
  • twitter
  • youtube
  • mail
  • Kontakt
  • Impresum
Detinjarije

  • naslovna
  • VESTI
    • DOGAĐAJI
    • GDE SA DECOM?
    • SVAŠTARIJE
      • DIZAJN
      • FOTOGRAFIJA
  • VASPITARIJE
    • RODITELJSTVO
    • REČ STRUČNJAKA
    • MAMOZOFIJA
  • OBRAZOVANJE
  • KULTURICA
    • FILM
    • POZORIŠTE
    • KNJIGE
    • STVARAOCI ZA DECU
  • Kuvajmo s decom
    • TANJIRIĆ
    • IMAM ZNANJE ZA KUVANJE
    • KULTURA ISHRANE
    • KREATIVCI U KUHINJI
    • RECEPTI
    • BAŠTA KAO UČIONICA
    • O ČASOPISU
    • SPONZORI
    • BILI SMO…
    • PRVE GASTRONOMSKE AVANTURE
  • PORODICA
    • PREDŠKOLCI
    • MODA
      • KRPICE ZA BUBICE
      • FRIZURICE ZA CURICE
    • NAPRAVITE SAMI
    • KOD KUĆE
      • DEČIJA SOBA
        • IGRAČKARIJE
      • UREĐENJE
    • GLOBALNO RODITELJSTVO
    • SPORT I REKREACIJA
    • PUTOVANJA
    • TATATATIRA!
  • Rečnik detinjih reči i izraza
  • MAMA
    • MODA
    • LEPOTA
    • MAMINO ZDRAVLJE
    • ŽENSKE PRIČE
  • ZDRAVLJE
  • BEBOLOGIJA
  • TINEJDŽERI
  • POKLANJAMO!
  • ŽIVOT
Navigacija

DETE I EKRANI – načela i preporuke za zdravu upotrebu bez štetnih posledica

9. 09. 2021 |

Knjiga Dete i ekrani objavljena je u Francuskoj 2013. godine. To je zbirka naučnih zaključaka koja ima za cilj da ukaže roditeljima na pozitivne odnosno negativne aspekte upotrebe ekrana, u zavisnosti od uzrasta. Čitaocima Detinjarija predstavljamo načela i preporuke stručnog autorskog tima.

dete i ekrani

DETE I EKRANI – načela i preporuke za zdravu upotrebu bez štetnih posledica Foto: Freepik

Priredila: Vesna Smiljanić Rangelov

Francuska akademija nauka je tokom 2010. bila zaokupljena problemom sve većeg izlaganja dece i adolescenata ekranima. U to davno vreme, pre svega se mislilo na televiziju, kompjutere, mobilne telefone. Bio je to dovoljan razlog da se u okviru Francuske akademije nauka sastavi grupa različitih specijalista sa zadatkom da se ova pitanja detaljno prouče. No kako je odmicala tehnologija, tako se širilo i polje istraživanja, pa je rad je trajao nekoliko godina. Zaključivši najzad da bi rezultate tog rada trebalo staviti na uvid široj javnosti, a ne samo ostaviti ih u vidu klasičnih izveštaja Akademije nauka, knjiga Dete i ekrani objavljena je u Francuskoj 2013. godine. To je zbirka naučnih zaključaka koja ima za cilj da ukaže roditeljima na pozitivne odnosno negativne aspekte upotrebe ekrana, u zavisnosti od uzrasta. U pripremi je izdanje na srpskom jeziku u prevodu Stevana Jokića i izdanju Službenog glasnika.

Knjiga Dete i ekrani objavljena je u Francuskoj 2013. godine. To je zbirka naučnih zaključaka koja ima za cilj da ukaže roditeljima na pozitivne odnosno negativne aspekte upotrebe ekrana, u zavisnosti od uzrasta.

Čitaocima Detinjarija predstavljamo načela i preporuke stručnog autorskog tima.

  1. NAČELA
  2. Imati svest o revoluciji koja je u toku i sudaru između tradicionalne kulture knjige i nove digitalne kulture. Ulaz u digitalni svet, kojim se prevodi sve ono što se nudi posredstvom ekrana (televizija, video, mobilni telefoni i smartfon, digitalni taktilni tablet kompjuteri itd.), proizvodi duboke kulturne, kognitivne i psihološke promene koje zahtevaju izuzetnu pažnju. Prakse uporednog korišćenja ovih alternativa jesu od suštinske važnosti. Hibridizacija između tradicionalne kulture knjige i najnovije kulture ekrana moguća je uz jačanje poverenja i u jednu i u drugu.
  3. Imati rezervisan stav prema virtuelnom. Iako virtuelnost ne predstavlja neku novost u istoriji kulture, ipak njena forma u digitalnoj revoluciji sve više šarmira, pre svih, mlade. Njeno mesto zahteva posebno razmatranje i uključivanje svih, a posebno roditelja, pregalaca u obrazovanju i zdravstvenih radnika zahvaljujući njihovom mestu i ugledu koje imaju kao mogući modeli u psihološko-emocionalnom razvoju mladih. Svi moraju shvatiti da digitalne alatke, relacije koje one omogućavaju i slike koje prenose, tako privlačne a dostupne mladima, pozivaju na nova preispitivanja o shvatanju slobode, seksualnosti i poštovanja privatnosti svakog pojedinca.
  4. Prilagođavati se tehnološkim promenama i ići u korak s mladima. Digitalnu revoluciju karakterišu kombinacija tehnologija, stalno napredovanje i superiornost novih proizvoda u odnosu na klasične (bioskop, disk, telefon, kamera, knjiga). Sve ovo utiče na kriterijume analize i rasuđivanja, pa su reakcije prema mladima često neprikladne: od ravnodušnosti ili ljutnje do bezrazložnog entuzijazma ili pak dubokog nerazumevanja. Dakle, preostaje jedino duboko promišljanje i stalno informisanje o novim naučno-tehnološkim postignućima (naučne informatike, kognitivne i humane nauke, medicinske nauke), uz iskorišćavanje zanosa i oduševljenja koje krasi razmišljanje mladih još od najranijeg uzrasta.
  5. Prilagoditi pedagogiju uzrastu deteta i naučiti ga samokontroli. Učešće u hibridizaciji tradicionalne kulture knjige i digitalne kulture zahteva od škole da pobudi decu na svesno razmišljanje o njihovom odnosu prema ekranima i virtuelnom svetu i da ih istovremeno uči o funkcionisanju mozga jednako kao i o rizicima po sopstveno zdravlje.

PREPORUKE

  1. DETE PRE DRUGE GODINE

Beba od samog rođenja ispoljava kognitivne, društvene i emocionalne sposobnosti iako se smatra bespomoćnim bićem. Njene intelektualne i afektivne pobude, koje se ispoljavaju vrlo rano, zahtevaju prilagodljivi obrazovni i pedagoški pristup. Kakvu ulogu tu mogu odigrati ekrani?

* Sve studije pokazuju da neinteraktivni ekrani (televizija i DVD) pred kojima je beba pasivna nemaju nikakvu pozitivnu ulogu. Štaviše, oni mogu prouzrokovati negativne efekte: gojaznost, zaostajanje u razvoju jezika, manjak koncentracije i pažnje, pasivan stav prema spoljašnjem svetu. Roditelje je neophodno informisati o ovim opasnostima, a pedijatrima i lekarima opšte prakse pripada značajna uloga u upozoravanju porodica na njih. Oni bez ustručavanja treba da pitaju roditelje da li deca imaju televizor u svojoj sobi i koliko dugo gledaju programe.

* Vizuelni i taktilni tableti bi mogli biti korisni u razvoju senzorno-motoričkih čula malog deteta, iako i to predstavlja rizik od zanemarivanja brojnih fizičkih i socijalno-emocionalnih aktivnosti neophodnih u tom dobu. Sаsvim malo dete zapravo ima potrebu da prvo uspostavi prostorne i vremenske repere u odnosu na realnost. Ono konstruiše svoje prostorne granice interakcijom svog tela i čula s okruženjem (dodirivanjem, posmatranjem, slušanjem, kretanjem itd.). Konstruiše svoje vremenske koordinate kroz događaje koje doživljava i pričama kojima ga zabavljamo. Kada se vizuelne i taktilne alatke upotrebljavaju u igri, uz učešće roditelja, deka i baka ili starije dece iz porodice, to doprinosi ranom manifestovanju kognitivnih aktivnosti kod bebe. U tom smislu, digitalni tableti, pored multisenzornih klasičnih slika, mogu postati predmet istraživanja i saznavanja kao i svaki drugi objekt u realnom svetu, od onog najjednostavnijeg (peruška, obojena drvena kocka, zvečka), do tehnološki savršenijeg. Ipak treba se držati principa da se primenjuju vrlo različite stimulacije, numeričke i nenumeričke, jer se samo na taj način mozak valjano razvija.

U nastavku: III. DETE 2–6 GODINA

1 2 3  Sledeća strana  
Podeli tekst:
Tagovi :deca i ekrani, deca i mobilni telefoni, dete i ekrani, Francuska akademija nauka

Slični članci koji vas mogu zanimati:

Ranko Rajović: Dete kada dobije telefon dešava se sledeće…

Psi­ho­lo­zi upo­zo­ra­va­ju da je škol­skoj de­ci pa­žnja u po­sled­njoj de­ce­ni­ji opa­la za – po­lo­vi­nu

Škol­skoj de­ci pa­žnja u po­sled­njoj de­ce­ni­ji opa­la je za po­lo­vi­nu

Fizička šteta koju trpe deca zbog korišćenja „tačskrin” uređaja

Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA

Ne postoji jedan pravi način da se bude dobar roditelj

Ne postoji jedan pravi način da se bude dobar roditelj

Piše: Jovana Papan, Politički nekorektan vodič za roditelje Slušajući ovih dana podkaste u kojima je gostovala razvojna naučnica sa Berklija, Dorsa Amir, zabeležila sam nekoliko popularnih zabluda koje nam danas otežavaju...

Zablude o afektivnoj vezanosti: Deci je ponekad potrebno “dobroćudno” zapostavljanje

Zablude o afektivnoj vezanosti: Deci je ponekad potrebno “dobroćudno” zapostavljanje

"Teorija afektivne vezanosti ne kaže da majka i dete treba da budu nerazdvojni. Siguran atačment nije u tome da dete bude bude "prilepljeno" uz majku sve vreme, niti da majka...

Za one kojima je detinjstvo nanelo duboke rane, svaki životni problem je pretežak

Za one kojima je detinjstvo nanelo duboke rane, svaki životni problem je pretežak

Image by bess.hamiti@gmail.com from Pixabay   Šta je ono što ljudi nose iz detinjstva? Temperament, odnos sa roditeljima i rano iskustvo proizvode karakter, ličnost i pogled na život. I ono...

“Ako ti naučiš da kuvaš, šta ću ti ja?” ili kako separaciona anksioznost roditelja stvara zavisnu decu

“Ako ti naučiš da kuvaš, šta ću ti ja?” ili kako separaciona anksioznost roditelja stvara zavisnu decu

Image by Nhat Nguyen from Pixabay Piše: Sunčica Jovanović, psiholog i psihoterapeut Kada roditelj radi ono što dete može samo ili uz njegovu pomoć, ne prenosi mu funkcije neophodne za...

Nema komentara.

Ostavite komentar

Vaš email nikada ne koristimo za spam.

  • facebook
  • googleplus
  • pinterest
  • twitter
  • youtube
  • instagram
  • mail
Lilly

frizerski-salon

rent-a-car

Lepi brka

GastroPahLeeLooLaBanneromad

Detinjarije © 2010. - 2022. Sva prava zadržana
Impresum • Kontakt • Cenovnik oglašavanja
⇪