Ukoliko roditelj pokuša da detetu uzme pametni uređaj, ono upada u krizu identičnu onoj koju imaju narkomani, u stanju je da vrišti, plače, zapomaže, trese se, znoji, crveni, guši se ili pada u potpunu histeriju, praćenu čak i bolovima u telu
– Kad shvate da dete ne može da se kontroliše, počinju svađe i ubeđivanja. Dete manipuliše i pokušava da se što više igra, a ponekad svesno slaže roditelje. Ne postoji čarobni štapić ili lek koji će pomoći. Prvo, najosnovnija je edukacija roditelja. Drugo, s detetom treba da postoji dogovor u kom ne sme da bude popuštanja kad dete kaže: “Mama, mogu li danas da igram 20 minuta duže, a sutra ću 20 minuta kraće?”. I treće, moramo u obrazovni sistem da uvodimo postepeno kompjutere, da se koriste pažljivo i u kontrolisanim uslovima i da usmeravamo dete u svet računara, jer to je svakako budućnost – kaže Rajović i dodaje da trenutno radi u okviru EU na projektu Erasmus, koji će omogućiti kontrolu vremena provedenog na računaru.
Psiholog Vesna Nenadić i saradnik udruženja Roditelj kaže za Kurir da posledica masovnog korišćenja interneta, telefona, tableta, televizora i kompjutera, pored zavisnosti, stvara i druge deformitete.
– Kada deca na ovaj način provode značajan deo vremena, rade samo prstići. Celo telo, osim čula vida i sluha, postaje pasivno. Na taj način se smanjuje fizička kondicija i spretnost. Roditelji uglavnom decu savetuju da nije dobro preterano koristiti ove uređaje, ali problematično je što i sami daju primer jer su okruženi sličnom tehnikom. Setimo se čuvene rečenice Duška Radovića: “Lakše bismo vaspitavali decu kada bi ona imala samo uši, a ne i oči.”
Uposlite dete, ne smirujte ga tabletom
Gordana Plemić iz udruženja Roditelj ukazuje na to da roditelji često idu linijom manjeg otpora, pa se odluče na lakšu opciju da zabave dete.
– Daju mu tablet i ono se tako smiri. Ali, ako je to u preteranoj meri, ima vrlo nepovoljne posledice. Kad se pojavio prvi televizor, to jeste bila zabava i novina, ali nije bila tolika opsednutost kao sada sa internetom. Od najranijeg detinjstva treba dete usmeravati, više s njim razgovarati, aktivno se igrati, uposliti ga, ponuditi mu više sadržaja, a što više zaobići ovako pasivne zabave kroz pametne uređaje – kaže Plemićeva i dodaje da roditelji treba i sami da budu manje zaokupljeni modernom tehnikom i internetom, pa će deca učiti na njihovom primeru.
Broj
6 sati slobodnog vremena dnevno na internetu, za računarom, telefonom ili tabletom može da se smatra kao zavisnost od interneta
Situacija u svetu
13,5 odsto tinejdžera u Kini zavisno je od interneta
16-20 odsto tinejdžera u Južnoj Koreji zavisno je od interneta
Kada je zavisnik od interneta u krizi, može imati sledeće simptome:
– bes, mrzovolju, agresivnost
– ćutljivost, povlačenje u sebe
– plač, svađanje, vikanje
– ubrzano lupanje srca, crvenilo u licu, drhtavicu, znojenje
– histeriju, napad panike, napad besa, udaranje predmeta oko sebe
(u zavisnosti od uzrasta i tipa ličnosti zavisnika)
Vrste zavisnosti od interneta:
– zavisnost od igranja kompjuterskih igara
– zavisnost od surfovanja internetom
– zavisnost od sajber-seksa
– zavisnost od uspostavljanja prijateljskih veza putem interneta
– zavisnost od internet kockanja
– zavisnost od kompjutera uopšte
Činjenice
– 1996. godine je prvi put u svetu upotrebljen pojam internet zavisnost
– Ubrzo počinju da se otvaraju prve institucije specijalizovane za ovaj problem, a danas ih već ima i kod nas
– 18. juna 2018. godine Svetska zdravstvena organizacija je zvanično uvrstila zavisnost od video-igara onlajn i oflajn u bolesti
Izvor: Kurir.rs/Silvija Slamnig
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Dr Biljana Pirgić, dečiji psihijatar: U vaspitavanju deteta važni trud, zainteresovanost i pažnja majke
O tome je govorila dr Biljana Pirgić, dečiji psihijatar: "Kad pričamo o tome šta deci treba i kako ih treba podizati jako je važno da razgraničimo šta su potrebe, a...
Dr Ramani Durvasula: Mentalno zdravlje se meri fleksibilnošću psihe
Dr Ramani Durvasula je licencirani klinički psiholog i profesor psihologije, govorila je o mentalnom zdravlju i značenju fleksibilnosti naše psihe - kako se prepoznaje, zašto je važna i na koji...
Pedagog Snežana Golić: Kad bi meni dali da osnujem školu…
Škola koja se mnogo čudi znanju i ponašanju svojih đaka, koju nervira to što su deca deca, ne može biti dobra škola. Deca koja nemaju sreće sa porodicom, morala bi...
Treba li deca da se takmiče?
Piše: Ljubiša Jovanović, najpoznatiji srpski flautista i redovni profesor Fakulteta muzičkih umetnosti u Beogradu Poslednjih nekoliko godina svedoci smo trenda porasta broja takmičenja mladih muzičara. U svakom gradu, svakoj opštini,...
Nema komentara.