Ukoliko roditelj pokuša da detetu uzme pametni uređaj, ono upada u krizu identičnu onoj koju imaju narkomani, u stanju je da vrišti, plače, zapomaže, trese se, znoji, crveni, guši se ili pada u potpunu histeriju, praćenu čak i bolovima u telu

– Kad shvate da dete ne može da se kontroliše, počinju svađe i ubeđivanja. Dete manipuliše i pokušava da se što više igra, a ponekad svesno slaže roditelje. Ne postoji čarobni štapić ili lek koji će pomoći. Prvo, najosnovnija je edukacija roditelja. Drugo, s detetom treba da postoji dogovor u kom ne sme da bude popuštanja kad dete kaže: “Mama, mogu li danas da igram 20 minuta duže, a sutra ću 20 minuta kraće?”. I treće, moramo u obrazovni sistem da uvodimo postepeno kompjutere, da se koriste pažljivo i u kontrolisanim uslovima i da usmeravamo dete u svet računara, jer to je svakako budućnost – kaže Rajović i dodaje da trenutno radi u okviru EU na projektu Erasmus, koji će omogućiti kontrolu vremena provedenog na računaru.
Psiholog Vesna Nenadić i saradnik udruženja Roditelj kaže za Kurir da posledica masovnog korišćenja interneta, telefona, tableta, televizora i kompjutera, pored zavisnosti, stvara i druge deformitete.
– Kada deca na ovaj način provode značajan deo vremena, rade samo prstići. Celo telo, osim čula vida i sluha, postaje pasivno. Na taj način se smanjuje fizička kondicija i spretnost. Roditelji uglavnom decu savetuju da nije dobro preterano koristiti ove uređaje, ali problematično je što i sami daju primer jer su okruženi sličnom tehnikom. Setimo se čuvene rečenice Duška Radovića: “Lakše bismo vaspitavali decu kada bi ona imala samo uši, a ne i oči.”
Uposlite dete, ne smirujte ga tabletom
Gordana Plemić iz udruženja Roditelj ukazuje na to da roditelji često idu linijom manjeg otpora, pa se odluče na lakšu opciju da zabave dete.
– Daju mu tablet i ono se tako smiri. Ali, ako je to u preteranoj meri, ima vrlo nepovoljne posledice. Kad se pojavio prvi televizor, to jeste bila zabava i novina, ali nije bila tolika opsednutost kao sada sa internetom. Od najranijeg detinjstva treba dete usmeravati, više s njim razgovarati, aktivno se igrati, uposliti ga, ponuditi mu više sadržaja, a što više zaobići ovako pasivne zabave kroz pametne uređaje – kaže Plemićeva i dodaje da roditelji treba i sami da budu manje zaokupljeni modernom tehnikom i internetom, pa će deca učiti na njihovom primeru.
Broj
6 sati slobodnog vremena dnevno na internetu, za računarom, telefonom ili tabletom može da se smatra kao zavisnost od interneta
Situacija u svetu
13,5 odsto tinejdžera u Kini zavisno je od interneta
16-20 odsto tinejdžera u Južnoj Koreji zavisno je od interneta
Kada je zavisnik od interneta u krizi, može imati sledeće simptome:
– bes, mrzovolju, agresivnost
– ćutljivost, povlačenje u sebe
– plač, svađanje, vikanje
– ubrzano lupanje srca, crvenilo u licu, drhtavicu, znojenje
– histeriju, napad panike, napad besa, udaranje predmeta oko sebe
(u zavisnosti od uzrasta i tipa ličnosti zavisnika)
Vrste zavisnosti od interneta:
– zavisnost od igranja kompjuterskih igara
– zavisnost od surfovanja internetom
– zavisnost od sajber-seksa
– zavisnost od uspostavljanja prijateljskih veza putem interneta
– zavisnost od internet kockanja
– zavisnost od kompjutera uopšte
Činjenice
– 1996. godine je prvi put u svetu upotrebljen pojam internet zavisnost
– Ubrzo počinju da se otvaraju prve institucije specijalizovane za ovaj problem, a danas ih već ima i kod nas
– 18. juna 2018. godine Svetska zdravstvena organizacija je zvanično uvrstila zavisnost od video-igara onlajn i oflajn u bolesti
Izvor: Kurir.rs/Silvija Slamnig
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Psiholog Nevena Lovrinčević: Batalite IQ deteta već ga pošaljite napolje da se igra
Roditeljstvo je misija. Put prepun dilema, nesigurnosti, prepreka, uspona i padova, a sve s jednim ciljem – da odgajite dobre,...
Zašto roditelji koji svu pažnju usmeravaju na decu, podižu anksiozne i depresivne jedinke
Premalo pažnje nikako nije dobro. Previše pažnje ponekad može biti još gore. Poznajem ne mali broj roditelja koji izgovaraju rečenice tipa: „Živim za svoju decu. Moja deca su mi jedino...
Zbog toga što se bojimo rođene dece porašće u samožive, nestrpljive i bezobrazne odrasle osobe
Britanska dadilja i autorka knjige “Budi smiren roditelj”, Ema Džener, iza sebe ima 20 godina profesionalnog isustva, koja je stekla radom na dva kontinenta. Ema ozbiljno strahuje zbog načina na...
Zoran Milivojević za „Politiku”: Dete je otac roditelja
Pomalo zbunjujući naslov je zapravo parafraza poznate rečenice Sigmunda Frojda: Dete je otac čoveka. Pomalo zbunjujući naslov je zapravo parafraza poznate rečenice Sigmunda Frojda: Dete je otac čoveka. U toj...
Nema komentara.