Jevgenij Komarovski, doktor medicinskih nauka, televizijski voditelj i autor mnogih knjiga o nezi dece, dao je ekskluzivno za Sputnjik intervju o borbi protiv alergija, jačanju imuniteta i o tome da li dete zasipati poklonima. Poznat i srpskim čitaocima, on na jednostavan način govori o vaspitanju dece.
Citiraću Vas: „Psihičko blagostanje majke koja vodi brigu o detetu jeste najveći zadatak za oca. Tata je taj čija je obaveza da rešava probleme s rodbinom i komšijama“. Kako to objasniti muškarcima u patrijarhalnim društvima kakvo je balkansko?
— Model muškog ponašanja se formira onda kada on posmatra svog oca ili svog deku… Dečaka koji nikada nije video muškarca koji se bavi svojim detetom, problemima svog deteta i načinima rešavanja problema, praktično je nemoguće naterati da postane civilizovani otac koji na sebe preuzima punu odgovornost za rešavanje pitanja u vezi sa detetom. I ovde nikakvi saveti ne mogu pomoći.
Promene se mogu dogoditi samo onda kada ovo pitanje postane problem koji će se rešavati na državnom nivou. Okretanje očeva deci, dečjim problemima i traženju puta za rešavanje ovih problema biće moguće samo onda kada se ovakav pristup bude propagirao preko medija, kada o ovoj temi budu otvoreno govorili državni čelnici, ili kada se budu snimali filmovi, ili se ova tema bude izučavala u školama.
Čitavo čovečanstvo, posebno njegov najcivilizovaniji deo, sada se susreće sa vrlo ozbiljnim problemom — deca sve češće slušaju televizor nego mamu i tatu i češće komuniciraju sa gedžetima nego sa živim ljudima.
U potrošačkom društvu decu zasipaju poklonima, stalno novim igračkama. Kod mnogih se još uvek javlja instinkt da dete ne bi trebalo preterano razmaziti, a opet, kako izbeći da se dete ne oseća uskraćeno ili materijalno zapostavljeno?
— Još jednom ću istaći da su više od bilo čega drugog na svetu detetu potrebni mama i tata koji su srećni što mogu da provode vreme sa svojim detetom i koji ni ne pokušavaju da svoju ljubav, vreme i pažnju zamene sve novijim igračkama.
Stalno osvrtanje za tim „šta će ljudi reći“ jedan je od najstarijih problema našeg društva. I sve to počinje još od malih nogu, kada se mišljenje komšijskog deteta ceni više od mišljenja sopstvenih roditelja. Sa druge strane, možda do ovoga dolazi i zato što neki roditelji uopšte i nemaju svoj stav ili i ako ga imaju, ne govore o tome sa svojom decom.
Dr Komarovski: U zemlji gde su deca ženski posao ničeg svetlog nema u budućnosti
Po mom mišljenju, protiv diktata mišljenja okoline trebalo bi se boriti kroz zdrav autoritet roditelja. Ako nema jasnog stava roditelja i autoriteta mame i tate, onda nema ni rešenja problema o kojem govorimo.
Ako su sa detetom i uz dete uvek roditelji koji vole svoje dete i koji uživaju u vremenu koje provode sa njim, onda dete nikada neće imati taj osećaj da je lišeno bilo čega. Na primer, dečija logika bi trebalo da zvuči: „imaš novu lutku, a ja imam mamu koju volim i koja je bolja od bilo koje lutke, jer mi je sa njom uvek lepo i zabavno“
Drugim rečima, najbolja igračka je ona koja podrazumeva i prisustvo roditelja, kako bi se oni igrali zajedno sa decom.
Izvor: Sputnik Srbija
Pet odgovora dr Komarovskog na pitanja roditelja
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Dr Biljana Pirgić, dečiji psihijatar: U vaspitavanju deteta važni trud, zainteresovanost i pažnja majke
O tome je govorila dr Biljana Pirgić, dečiji psihijatar: "Kad pričamo o tome šta deci treba i kako ih treba podizati jako je važno da razgraničimo šta su potrebe, a...
Dr Ramani Durvasula: Mentalno zdravlje se meri fleksibilnošću psihe
Dr Ramani Durvasula je licencirani klinički psiholog i profesor psihologije, govorila je o mentalnom zdravlju i značenju fleksibilnosti naše psihe - kako se prepoznaje, zašto je važna i na koji...
Pedagog Snežana Golić: Kad bi meni dali da osnujem školu…
Škola koja se mnogo čudi znanju i ponašanju svojih đaka, koju nervira to što su deca deca, ne može biti dobra škola. Deca koja nemaju sreće sa porodicom, morala bi...
Treba li deca da se takmiče?
Piše: Ljubiša Jovanović, najpoznatiji srpski flautista i redovni profesor Fakulteta muzičkih umetnosti u Beogradu Poslednjih nekoliko godina svedoci smo trenda porasta broja takmičenja mladih muzičara. U svakom gradu, svakoj opštini,...
Nema komentara.