Drugo stanje mozga: Da li su trudnice zaista zaboravne?

Deo problema je što priručnici za trudnoću uveravaju žene da će verovatno imati problem sa pamćenjem i koncentracijom, tako da su predisponirane da bilo kakvu zaboravnost pripišu trudnoći

Piše: Sanja Dutina

Pre mesec dana saznali smo da je koleginica iz kancelarije trudna. Od pre mesec dana, do tada poznata kao nepogrešiva, na svaku naznaku njene greške ili propusta, značajno se pogledamo i telepatski skočimo na zaključak – „Trudna je..“. Svesno ili nesvesno, upecamo se na ono što zovemo „trudnički mozak“, „mamin mozak“, „mamomnezija“. I trudnice i ljudi iz okruženja veruju da trudnoća izaziva kognitivne deficite, posebno kada je u pitanju pamćenje.

- Advertisement -

Da li trudnoća stvarno pogađa moždane funkcije ili je u pitanju samo deo negativne  percepcije žene kao žrtve svojih hormona?

Ako pitate trudnicu, najverovatnije će vam potvrditi da je počela da zaboravlja, da se teže koncentriše, propušta detalje, što se najviše odražava na posao.  Zapravo, uz mučninu i problem sa spavanjem, zaboravnost je nešto na šta se najviše žale. Neke od njih čak tvrde da se deficiti održavaju i nekoliko meseci nakon porođaja.

Međutim, postoji raskorak između toga kako trudnica procenjuje svoje kognitivne sposobnosti i onoga što pokazuju studije.  U najmanju ruku, rezultati su nekonzistentni. Problem je i metodološki – zaključci se izvode iz veoma malog uzorka a različita israživanja koriste različite zadatke merenja i procene. Recimo, 2002. godine Anđela Oatridž je skenirala mozak 9 žena pre, tokom i posle trudnoće, i pronašla da se veličina mozga tokom trudnoće nekako smanjila, a zatim povratila 6 meseci nakon porođaja. I sama autorka je priznala da je uzorak od 9 ispitanika suviše mali, kao i da su njeni nalazi čisto spekulativni.

U drugim istraživanjima, glavna objašnjenja kognitivnog pada su hormonske i emocionalne promene, deprivacija sna, mučnina i depresija. Depresivno raspoloženje bi zaista moglo uticati na pamćenje, anksioznost bi mogla uticati na pažnju i fokusiranost. Ali isto tako, problem sa pamćenjem i pažnjom može se objasniti i bezazlenije. Buduće mame pažnju fokusiraju „unutra“, na svoj organizam i same sebe, zaokupljene su brojnim pitanjima o majčinstvu, svesne da im se život menja. Pažnja je stoga podeljena, i kvalitet spoljnih informacija koje prate i pamte očekivano je smanjen. Što se tiče hormona, nema jasnih dokaza da tokom trudnoće utiču na kognitivne sposobnosti na bilo koji način.

spot_img

Najnovije

Izmene Porodičnog zakona: Roditelji ne smeju fizički da kažnjavaju decu, previđene i mere nadzora

Zabrana fizičkog kažnjavanja dece, ukidanje maloletničkih brakova i veća kontrola države nad roditeljima, samo su neke od izmena koje će doneti novi Porodični zakon. Za one koji pravila ne poštuju – slede sankcije. Da li roditelji treba da budu u strahu zbog toga?

IGRAČKE SA SVRHOM 2026 – Konkurs je otvoren

Konkurs koji podseća da je igra najvažniji deo razvoja deteta

Kako i zašto neki ljudi mogu da „čuju“ boje ili „osete“ ukus reči

Neobičan neurološki fenomen, poznat kao sinestezija, otkriva koliko se naše percepcije sveta mogu razlikovati — i šta nam to govori o radu mozga.

Švedska gasi ekrane u učionicama – povratak knjigama, papiru i olovci podigao prašinu u javnosti

Švedska ima reputaciju jednog od tehnološki najrazvijenijih društava u Evropi, zahvaljujući visokom nivou digitalnih veština i prosperitetnoj tehnološkoj startap sceni.

Na Međunarodnom takmičenju iz informatike u konkurenciji od 439 takmičara – đaci iz Srbije osvojili 9 medalja

Srbiju su predstavljale četiri ekipe od po četiri člana odabrane su na osnovu uspeha učenika na takmičenjima u organizaciji Društva matematičara Srbije.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img