Deo problema je što priručnici za trudnoću uveravaju žene da će verovatno imati problem sa pamćenjem i koncentracijom, tako da su predisponirane da bilo kakvu zaboravnost pripišu trudnoći
Piše: Sanja Dutina
Pre mesec dana saznali smo da je koleginica iz kancelarije trudna. Od pre mesec dana, do tada poznata kao nepogrešiva, na svaku naznaku njene greške ili propusta, značajno se pogledamo i telepatski skočimo na zaključak – „Trudna je..“. Svesno ili nesvesno, upecamo se na ono što zovemo „trudnički mozak“, „mamin mozak“, „mamomnezija“. I trudnice i ljudi iz okruženja veruju da trudnoća izaziva kognitivne deficite, posebno kada je u pitanju pamćenje.
Da li trudnoća stvarno pogađa moždane funkcije ili je u pitanju samo deo negativne percepcije žene kao žrtve svojih hormona?
Ako pitate trudnicu, najverovatnije će vam potvrditi da je počela da zaboravlja, da se teže koncentriše, propušta detalje, što se najviše odražava na posao. Zapravo, uz mučninu i problem sa spavanjem, zaboravnost je nešto na šta se najviše žale. Neke od njih čak tvrde da se deficiti održavaju i nekoliko meseci nakon porođaja.
Međutim, postoji raskorak između toga kako trudnica procenjuje svoje kognitivne sposobnosti i onoga što pokazuju studije. U najmanju ruku, rezultati su nekonzistentni. Problem je i metodološki – zaključci se izvode iz veoma malog uzorka a različita israživanja koriste različite zadatke merenja i procene. Recimo, 2002. godine Anđela Oatridž je skenirala mozak 9 žena pre, tokom i posle trudnoće, i pronašla da se veličina mozga tokom trudnoće nekako smanjila, a zatim povratila 6 meseci nakon porođaja. I sama autorka je priznala da je uzorak od 9 ispitanika suviše mali, kao i da su njeni nalazi čisto spekulativni.
U drugim istraživanjima, glavna objašnjenja kognitivnog pada su hormonske i emocionalne promene, deprivacija sna, mučnina i depresija. Depresivno raspoloženje bi zaista moglo uticati na pamćenje, anksioznost bi mogla uticati na pažnju i fokusiranost. Ali isto tako, problem sa pamćenjem i pažnjom može se objasniti i bezazlenije. Buduće mame pažnju fokusiraju „unutra“, na svoj organizam i same sebe, zaokupljene su brojnim pitanjima o majčinstvu, svesne da im se život menja. Pažnja je stoga podeljena, i kvalitet spoljnih informacija koje prate i pamte očekivano je smanjen. Što se tiče hormona, nema jasnih dokaza da tokom trudnoće utiču na kognitivne sposobnosti na bilo koji način.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: BEBOLOGIJA
Nega pupka kod novorođene bebe – saveti pedijatra
Kako izgleda nega pupka kod novorođene bebe? Pupčani patrljak mora biti suv i čist. Najvažnije je sačekati da otpadne sam od sebe, a to se uglavnom dešava 15 do 20...
Danas je Svetski dan prevremeno rođenih beba: Doktor o glavnim uzrocima i posledicama
Svake godine 17. novembra obeležava se širom sveta kako bi se podigla svest o prevremenom rođenju i zabrinutost za prevremeno rođene bebe i probleme sa kojima se suočavaju njihovi roditelji....
Malo je falilo da se porodi u kolima: Tata Uglješa pozvao policiju, zahvaljujući njima stigli u porodilište
Aleksandra Nikolić iz Jajinaca umalo se jutros porodila u kolima, da se njen suprug Uglješa nije setio i pozvao policiju u pomoć. Kako je za Telegraf.rs ispričao ponosni suprug i...
Da li su bebe svesne već pri rođenju?
Postoje dokazi da neka forma svesnog iskustva postoji od samog rođenja, a možda čak i u kasnoj trudnoći, otkrila je međunarodna grupa istraživača sa Triniti koledža u Dablinu i kolega...
Nema komentara.