Deo problema je što priručnici za trudnoću uveravaju žene da će verovatno imati problem sa pamćenjem i koncentracijom, tako da su predisponirane da bilo kakvu zaboravnost pripišu trudnoći
Zašto bi uopšte dolazilo do poteškoća i mentalne nespremnosti u situaciji kada je od izuzetne važnosti da žena bude „kognitivno“ jaka? Evoluciono nema smisla a nije ni logično. U prilog tezi da je trudnički mozak samo mit, poslužiće nam studije o psihološkim efektima trudnoće rađene na… pa, pacovima. Kod pacova, sve promene tokom blaženog pacovskog stanja povezuju se sa poboljšaljem a ne deficitima! Naime, pacovi postaju bolji u skoro svemu što rade, kako bi se i tokom i nakon porođaja što bolje brinuli o svom potomstvu. Stres i anksioznost se smanjuju, spacijalna memorija, traganje za hranom i predatorsko ponašanje se povećavaju.
Zašto je kod ljudi drugačije? Ovi istraživači veruju da je problem u zadacima koje koristimo kada testiramo trudnice. Ukoliko bi pristup i pitanja bili sofisticiraniji, efekti bi verovatno bili približni pacovima. Pre nekoliko godina studija Rebeke Pirson je to potvrdila. Rebeka je dokazala da je poodmakla trudnoća povezana sa boljim prepoznavanjem pretećih i agresivnih izraza lica. Buduća majka lako uoči potencijalnu pretnju po sebe ili bebu, što govori i da je budnija, osetljivija i opreznija.
Helen Kristensen nakon testiranja kognitivne brzine, radne memorije i trenutnog i odloženog prisećanja na 1241 trudnici, zaključuje da nema statistički značajnih razlika u pogledu kognitivnih sposobnosti. Prosto rečeno, trudnoća ne utiče na kognitivne kapacitete.
„Deo problema je što priručnici za trudnoću uveravaju žene da će verovatno imati problem sa pamćenjem i koncentracijom, tako da su predisponirane da bilo kakvu zaboravnost pripišu trudnoći“, kaže Kristensenova.
Fokus pažnje trudnice više nije na posao i uobičajene zadatke, već na pripremu za dolazak bebe. „Promena fokusa pažnje je zapravo adaptivna, a ne kognitivni deficit“. Ne postoji problem sa kognitivnim funkcionisanjem, već promena povezana sa određenim domenom, koja ima svoju svrhu.
Koliko naša očekivanja mogu da oblikuju ono što vidimo, pokazuje i istraživanje rađeno na studentima MBA, koji su komunicirali sa menadžerkom koju nikada pre toga nisu sreli. Trebalo je da je ocene po različitim stavkama, a samo jednoj grupi je rečeno da je menadžerka trudna. Naravno, upravo ta grupa je interakciju ocenila kao manje zadovoljavajuću u odnosu na drugu grupu studenata.
Trudnoća se obično ne krije niti može sakriti, a očekivanja i stereotipi doprinose da kod trudnice uočimo kognitivnu promenu. Primetimo da je nešto zaboravila, da je mentalno odsutna – nešto što se i svim drugim ljudima svakodnevno dešava, ali ovaj put to nepravedno pripišemo i svalimo na trudnoću.
Izvor: Psihobrlog–
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: BEBOLOGIJA
Zašto bebe prestanu da plaču čim roditelji ustanu
Novorođene bebe mrze kad mama i tata sede. Ili leže. Ponašaju se kao mali tirani, surovi fitnes instruktori, drilujući roditelje tako da sve vreme budu u stanju pripravnosti, spremni da...
Nega pupka kod novorođene bebe – saveti pedijatra
Kako izgleda nega pupka kod novorođene bebe? Pupčani patrljak mora biti suv i čist. Najvažnije je sačekati da otpadne sam od sebe, a to se uglavnom dešava 15 do 20...
Danas je Svetski dan prevremeno rođenih beba: Doktor o glavnim uzrocima i posledicama
Svake godine 17. novembra obeležava se širom sveta kako bi se podigla svest o prevremenom rođenju i zabrinutost za prevremeno rođene bebe i probleme sa kojima se suočavaju njihovi roditelji....
Malo je falilo da se porodi u kolima: Tata Uglješa pozvao policiju, zahvaljujući njima stigli u porodilište
Aleksandra Nikolić iz Jajinaca umalo se jutros porodila u kolima, da se njen suprug Uglješa nije setio i pozvao policiju u pomoć. Kako je za Telegraf.rs ispričao ponosni suprug i...
Nema komentara.