Đukanović: U divljem prostoru polupismenosti 90 odsto ljudi

To je tuga našeg obrazovnog sistema. Pre oko 20 godina prestalo je učenje srpskog jezika u srednjim školama i jezik se poslednji put uči u osnovnoj školi.

„To je tuga našeg obrazovnog sistema. Pre oko 20 godina prestalo je učenje srpskog jezika u srednjim školama i jezik se poslednji put uči u osnovnoj školi, a ni tamo svi ne nauče ni osnovna pravila. Druga strana medalje je to što su naši planovi i programi takvi da odgovaraju onima s početka 20. veka, a u udžbenike za osnovne škole je ušla univerzitetska terminologija. To odbija decu, a ono što uče o srpskom jeziku ne odgovoara jeziku u kojem žive“, objašnjava Đukanović.

„To je tuga našeg obrazovnog sistema. Pre oko 20 godina prestalo je učenje srpskog jezika u srednjim školama i jezik se poslednji put uči u osnovnoj školi, a ni tamo svi ne nauče ni osnovna pravila.“

On upozorava i na uticaj medija, koji u nedostatku kvalifikovanih novinara i spikera „dovode bilo koga da pričaju o bilo čemu“.

- Advertisement -

Pročitajte i: Najveće jezičke zablude u srpskom jeziku

„Internet je omogućio svakome da napiše šta misli. Sada se vidi sve ono što se do interneta i ovakvog procvata medija nije videlo, ali je postojalo. I pedesetih je većina bila u onoj kategoriji polupismenih, ali se to nije videlo jer je programe vodilo četiri ili pet spikera“, kaže Đukanović.

Prema njegovom mišljenju, ništa nismo učinili da jezik popravimo i usmerimo.

„Ne gledamo kakav će jezik biti za 20 ili 30 godina, ne pravimo jezičku normu za budućnost. Kao i u svemu ostalom, okrenuti smo istoriji i prošlosti, a ne razmišljamo o budućnosti“, upozorava lingvista.

Izvor: N1

Pročitajte i: 20 inspirativnih tekstova o deci i čitanju

spot_img

Najnovije

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Na bake oduvek miriše detinjstvo. One su majstorice koje čistom emocijom boje dane, a kasnije sećanja i ušuškavaju ih toplinom svog zagrljaja.

Najukusnija jela, najlepši raspusti, savladana životna lekcija, savet zlata vredan – sve to nosi bakin pečat. Piše Marija Bulajić Škuletić

Šta razmak između članova porodice na dečjem crtežu može da nam kaže?

Dečji crteži nisu presuda o porodici, već odraz jednog trenutka, jedne emocije ili jednog doživljaja. Kada ih posmatramo sa radoznalošću, bez osuđivanja i brzih zaključaka, oni mogu postati dragocen način da bolje razumemo svoje dete.

Trener nije tu da stvori šampiona. Tu je da pomogne detetu da postane čovek.

Kada se govori o dečijem sportu, najčešće se priča o rezultatima, medaljama, pobedama i talentu. Međutim, suština sporta u dečijem uzrastu nalazi se na drugom mestu. Piše: Filip Gacić

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img