Epidemija popustljivog vaspitanja: Ko je gazda u ovoj kući?

Razmaženi potomci često postaju ljutiti i ogorčeni kad shvate da ih svet ne obožava onako kako ih obožavaju roditelji, pa tu ogorčenost pretvaraju u nasilje – prema prijateljima, drugovima iz škole ili kolegama s posla.

Ti roditelji su svakodnevno nalazili nove izgovore za detetovo ponašanje, iako ih niko o tome nije ništa pitao: prvog dana se dete prilagođavalo na vremensku razliku, drugog dana je bilo gladno, potom je počela da ga hvata prehlada – sve dok konačno nisu zaćutali. To je sasvim uobičajena pojava. Takvi roditelji primećuju da im je dete natmureno i sklono kontroli, ali to doživljavaju kao pojavu koju treba objasniti, a ne kao problem koji treba rešiti da bi dete moglo da napreduje. Roditelji koji upadnu u takav obrazac opravdavanja zapravo zataškavaju dokaze o simptomima epidemije, koja je u osnovi problema, i ne pomažu svom detetu, već ga puštaju da nastavi stranputicom.

„Kada roditeljima pređe u naviku da smiruju i odobrovoljavaju svoje dete, onda ono razvija potrebu da ga sve više umiruju i odobrovoljavaju – poput zavisnika koji ima potrebu za drogom.“

Kada roditeljima pređe u naviku da smiruju i odobrovoljavaju svoje dete, onda ono razvija potrebu da ga sve više umiruju i odobrovoljavaju – poput zavisnika koji ima potrebu za drogom. Što više toga dobija, to je dejstvo slabije, pa su roditelji primorani da, metaforično rečeno, povećavaju dozu. Što god da čine u nastojanju da ga učine zadovoljnim, oni to pojačavaju jednostavno tako što još više rade ono što im ni prethodno nije donelo rezultate. Ako su isprva bili popustljivi, postaju još popustljiviji. Ako su tražili opravdanja za loše ponašanje, počinju da pronalaze sve manje i manje smislena objašnjenja. Na kraju izgube strpljenje i razbesne se na dete, što još više pogoršava njihove ionako loše odnose.

- Advertisement -

10 znakova da je vaše dete razmaženo i kako da to popravite

U međuvremenu, njihovi razmaženi potomci često postaju ljutiti i ogorčeni kad shvate da ih svet ne obožava onako kako ih obožavaju roditelji, pa tu ogorčenost pretvaraju u nasilje – prema prijateljima, drugovima iz škole ili kolegama s posla. U najboljem slučaju, takva deca pokazuju manjak motivacije i produktivnosti, pošto nikad nisu doživela da budu nagrađena zbog nečega što su zaslužila ili postigla sopstvenim trudom. Siguran sam da svom detetu ne želite takvu sudbinu.

 

epidemija popustljivog vaspitanjaOdlomak iz knjige EPIDEMIJA POPUSTLJIVOG VASPITANJA  – Učiti iz tuđeg iskustva

Robert Šo, Stefani Vud

Prevod sa engleskog: Magdalena Petrović

Izdavač: Psihopolis institut, Novi Sad, 2012

- Advertisement -

www.psihopolis.edu.rs

Odlična knjiga o preterano popustljivom vaspitanju, posledicama gubitka roditelj­skog autoriteta i mitu o bajkovitom roditeljstvu koje stvara sve više razmažene dece. Autori  kritički preispituju ogromnu štetu koju je popustljivo roditeljstvo nanelo našim stavo­vima prema razvoju deteta. Duboko ukorenjena i dominantna „ideologija srećnog deteta“ izjednačava ljubav i vaspitanje, a disciplinu i traumu što je razlog da većina stručnjaka nedovoljno poznaje patologiju razmaženog deteta – a razmaženosti je sve više.

Disciplina ne prija deci, ali je za pravilan razvoj deteta isto toliko važna koliko i ljubav. Ova knjiga stiže u pravi čas da vam otkrije kako da spasite i svoje dete i sebe od pošasti popustljivog odgoja, jer saveti  koje ćete naći u ovoj knjizi nisu ni nalik onima koje su današnji roditelji navikli da slušaju.

KAKO NAJBOLJE NAMERE MOGU UPROPASTITI DETE

  • Kojim putem vašim načinom vaspitanja usmeravate vaše dete?
  • Zašto je vaš zdrav razum najbolji vodič kroz vaspitanje?
  • Zašto vaspitanje zasnovano na ljubavi nije dovoljno?
  • Gde je granica samopoštovanja i egocentričnosti?

SPASITE SEBE I SVOJE DETE OD POŠTASTI POPUSTLJIVOG VASPITANJA

Zašto srećna deca neće da odrastu? Profesor Šo stručno raskrinkava „ideologiju srećnog deteta“ koja vodi ka nesrećnom odraslom životu.

- Advertisement -

Zoran Milivojević, psihoterapeut

 

spot_img

Najnovije

‘Nekad je teško prepoznati ko je napisao sastav, učenik ili veštačka inteligencija’

Poslednjih nekoliko godina veoma su popularne aplikacije za dopisivanje, koje se koriste za svakodevne životne savete, ali i kao psihološka pomoć, što može da bude neodgovarajuće, upozoravaju psiholozi.

Jasna Barjaktarević: Uspešni ćete biti ako odgajite dete koje nije anksiozno

Kako izgleda slobodno dete i zašto je to najveći uspeh roditeljstva? Prof. dr Jasna Barjaktarević nas vraća osnovnim pitanjima identiteta, sreće i autentičnosti u odrastanju.

Može li četbot zaista da bude drug vašem detetu

Tinejdžeri i deca ne upotrebljavaju više veštačku inteligenciju samo za domaće zadatke, već i za savete o ljubavi, identitetu, pa čak i o mentalnom zdravlju", kaže Timea Kukla iz Centra za nestalu i zlostavljanu decu u Srbiji

Ekskurzije pod lupom: Bezbednost na papiru, strah u autobusu

Vozilo mora imati potvrdu o tehničkoj ispravnosti ne stariju od 30 dana. Ipak, ostaje otvoreno pitanje da li bi trebalo uvesti obavezan dodatni tehnički pregled neposredno pred svako putovanje...

Trešnje dostigle cenu mesa: Zašto je rano voće postalo preskupo?

Ako je kupcima za neku utehu, agroekonomisti ističu da visoke cene voća na našim pijacama ipak neće potrajati i da će veoma brzo uslediti pojeftinjenje.

Pratite nas

KOMENTARI

1 Komentar

  1. Zasto disciplina ne prija detetu. Ispada da je dobro mora da se namece. Negde sam nasao, mislim isto na detinjaruje, da disciplina pruja deci. Nije valjda da nekoga mora da maltretiramo da bi bio disciplinovan. Poenta je disciplinovati a ne maltretirati.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img