Drže se ‘kao beloglavi supovi’, 15 posto ih je debelo, jedva trče, ne mogu da skoče ni metar…
U testu merenja kontinuiranog trčanja na šest minuta, čime se procenjuje kardiorespiratorni fitnes, učenici su 2010. godine postizali prosečne vrijednosti od gotovo 1393 metra, a 2014. došli su do 1248 metara, što je u proseku pad kod svakog učenika za 145 metara. Učenice su u istom razdoblju beležile prosečan pad od 139 metara.
– Nema sumnje da ovako negativnim rezultatima delom doprinosi gotovo neznatna satnica obavezne nastave fizičle i zdravstvene kulture od 90 i manje minuta nedeljno. Koliko je to alarmantno, govori podatak da je danas potrebna svakodnevna 60- minutna tjelesna aktivnost umerenog intenziteta ili 420 minuta nedeljno, kako bi maloletne osobe osigurale kretanjem minimalni zdravstveni učinak, kaže V. Petrić.
Međutim, za veliki broj učenika nastava fizičkog u školi jedina je prilika za bavljenje organizovanom fizičkom aktivnošću.
– Čak 90 posto učenika do kraja srednje škole ne ispunjava preporuke telesne aktivnosti od minimalnih 60 minuta dnevno. Putem školstva za decu osiguravamo svega oko četiri minuta fizičke aktivnosti dnevno, kaže Petrić, čiji je zaključak da upravo u školama postoji najveći rizik od neaktivnosti.
Osim što Hrvatska ima jednu od najskromnijih satnica obavezne nastave u Evropi – po dva časa nedeljno u osnovnoj i srednjoj školi (u nekim srednjim školama samo jedan čas!), istraživanja pokazuju da smo jedna od retkih država koja u planovima i programima redovne nastave nema celinu – aktivnost u prirodi, fitnes i zdravlje.
U Holandiji, recimo, učenici jednom do dvaput nedeljno odlaze biciklima na izlete, uz redovnu nastavu fizičkog.
– Istraživanja koje smo sprovodili pokazuju da je zdravstveno stanje mladih ljudi ugroženo, a time i budućnost naroda. Želimo li zdravu omladinu, prvi korak mora biti povećanje časova obavezne nastave fizičke i zdravstvene kulture, poručuje Petirć.
Dotad, njegov je savet nastavnicima svih ostalih predmeta u školi: koristiti što češće kraće aktivne pauze u nastavi barem za – petominutno razgibavanje učenika. Takve aktivnosti, objašnjava, dokazano poboljšavaju koncentraciju učenika, njihov školski uspeh i ukupan dnevni nivo fizičke aktivnosti.
Izvor: Jutarnji.hr
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: ZDRAVLJE
Baštovanstvo u školama u Holandiji – praktična nastava za celokupno zdravlje deteta
Prednost učenja kroz praksu i prave, primenjive primere, sigurno je najbolji način da deca zaista usvoje znanje. Primenjivanjem stečenog znanja i učenjem kroz praksu deca će lakše savladati gradivo, ali...
Svetski dan zdravlja 2024 – moje zdravlje, moje pravo
Od svog osnivanja na Prvoj zdravstvenoj skupštini 1948. godine, i od stupanja na snagu 1950. godine, proslava Svetskog dana zdravlja ima za cilj stvaranje svesti o određenoj zdravstvenoj oblasti koja...
Kako pokrenuti hormone koji čine da se osećamo srećnim?
Endorfin, serotonin i dopamin su tri glavna hormona koja dovode do osećaja sreće i zadovoljstva, a postoji nekoliko načina da se stimuliše njihovo lučenje. Faktori kao što su pravilna ishrana,...
Svetski dan spavanja 2024 – Pravo na kvalitetan san za svakog pojedinca
Ove godine je slogan Svetskog dana spavanja - Jednako pravo spavanja za globalno zdravlje! Cilj je da se ovim sloganom skrene pažnja na pravo svakog pojedinca na kvalitetan, redovan san,...
Nema komentara.