Homoljsko čudo od deteta: Osmogodišnji Đorđe poznaje periodni sistem, Njutnove zakone…

Osmogodišnjak Đorđe iz Žagubice poznaje periodni sistem, Njutnove zakone, zna sve o Grahamovom broju, o DNK, svetlosti, planetama….

Žagubica – Đorđe Jovkić iz Žagubice ima osam godina, a već pohađa treći razred. Sa dve godine znao je sva slova i brojeve, a sa četiri i po naučio da čita. Iako je psiholog ocenio da je dve godine ispred svoje generacije, roditelji nisu tome pridavali preveliki značaj.

– Mi s njim nismo vežbali čitanje i zato nas je ta vest iznenadila – priča nam dečakov otac Nikola Jovkić.

- Advertisement -

Ali, nikad kraja iznenađenjima sa Đorđem. Čim je savladao čitanje, bacio se na raznu literaturu koja mu se u kući našla pri ruci. Glad za znanjem sa nepunih pet godina bila je neobjašnjiva porodici, ali ga nisu ni sputavali ni forsirali. Ipak, i geni su učinili svoje. Roditelji malog Đorđa su profesori hemije i matematike, pa i mališana očaravaju prirodne nauke.

Zanimao ga je periodni sistem, sa pet godina je već znao prvih 40 elementa po redosledu, sada zna i više. „Dovoljno je da ga pitate i odmah će vam ispričati osnovne odlike svakog elementa”, ponosan je otac.

I to je tek početak. Mali genijalac poznaje i Njutnove zakone, zna sve o Grahamovom broju, o DNK, naširoko govori o svetlosti, planetama i ko zna o čemu još. Kaže da mu je matematika omiljeni predmet, a naročito su mu zabavni decimalni brojevi. Da je odavno „prešišao” gradivo koje mu po godinama pristaje, potvrđuje i njegovo interesovanje za hemiju, fiziku i biologiju, koje se i ne uče u trećem razredu osnovne škole. Voli da posećuje muzeje, da  prati i emisije iz medicine, a ističe se i u engleskom jeziku.

Nastavnik mi je rekao da je ispred ostalih đaka, ali i to da je sve samostalno naučio. Mi nismo uvek svesni šta on sve zna”, iskren je Nikola.

Đorđe je kao mali na internetu gledao animirani crtać „Namber blok”, ali je kaže to prevazišao, pa je prešao na program „Da Vinči”. U poslednje vreme koristi i program za brzo čitanje „Mangrowe” koji ubrzava i proces razmišljanja. Pohađa školu „Malac genijalac” gde je, naravno,  u starijoj grupi i već osvaja nagrade. Voli da bude i kreativan pa je recimo napravio model pluća od flaše i balona, ali i helikopter od papira koji se pri padu okreće oko svoje ose, što je video na nekoj aplikaciji. Nesvakidašnja znatiželja i glad za znanjem ovom dečaku je dar od prirode. Roditelji, po sopstvenom priznanju, doprinosili su jedino tako što su mu povremeno kupovali enciklopedije za decu, što bi on brzo izgustirao.

Za sada ne žele dodatno da ubrzavaju njegovo obrazovanje, ali ako od petog do osmog razreda pokaže još veći napredak, onda će razmisliti šta je najbolje za ovog malog „sveznalca.”

- Advertisement -

Za Đorđa su domaći zadaci pravi „mačji kašalj” pa ih uradi brzo. Ostalo vreme, osim nad knjigom, provodi na internetu, gledajući televiziju, ali i u igri sa drugarima.

Odrastao je uz sestru i brata koji su dosta stariji. Sestra, najstarija, sada je student Elektrotehničkog fakulteta  u Beogradu, a brat sin pohađa elektrotehničku školu takođe u Beogradu. Dok su bili u Žagubici Đorđe im je često priređivao, kako on to zove, pozorište senki. „Stalno nešto izmišlja, igra se svojom kreativnošću i talentima”, priseća se otac.

Đorđe još ne zna, a i ne razmišlja mnogo šta će biti kad poraste. Mada, očito, može biti šta god poželi.

Izvor: Politika

spot_img

Najnovije

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Na bake oduvek miriše detinjstvo. One su majstorice koje čistom emocijom boje dane, a kasnije sećanja i ušuškavaju ih toplinom svog zagrljaja.

Najukusnija jela, najlepši raspusti, savladana životna lekcija, savet zlata vredan – sve to nosi bakin pečat. Piše Marija Bulajić Škuletić

Šta razmak između članova porodice na dečjem crtežu može da nam kaže?

Dečji crteži nisu presuda o porodici, već odraz jednog trenutka, jedne emocije ili jednog doživljaja. Kada ih posmatramo sa radoznalošću, bez osuđivanja i brzih zaključaka, oni mogu postati dragocen način da bolje razumemo svoje dete.

Trener nije tu da stvori šampiona. Tu je da pomogne detetu da postane čovek.

Kada se govori o dečijem sportu, najčešće se priča o rezultatima, medaljama, pobedama i talentu. Međutim, suština sporta u dečijem uzrastu nalazi se na drugom mestu. Piše: Filip Gacić

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img