Intervju, Ljiljana Marinković: Udžbenici ne smeju biti samo biznis

"Načinom odnošenja prema udžbenicima društvo pokazuje stav koji ima prema obrazovanju mladih generacija. Mislim da je zaštita domaćih izdavača udžbenika važan zadatak svake države."

Šta najviše zamerate udžbenicima u Srbiji?

Znam da bi udžbenici mogli da budu mnogo inovativniji nego što su sada. Prepreka za to jesu zastareli i preobimni programi, kao i komisije koje odobravaju udžbenike, jer su često tradicionalne u svojim procenama i teže uniformisanju udžbenika. Treba promeniti programe i, s druge strane, omogućiti svim članovima komisija za ocenu udžbenika sticanje uvida u to kako sve može da izgleda savremen udžbenik.

- Advertisement -

Kada konačno dobijemo dobar udžbenik, da li je to dovoljno ili je neophodno da se nastavnici i učenici bolje pripreme za njegovo korišćenje?

Trebalo bi da nastavnici budu edukovani u pogledu odlika dobrog udžbenika. Na taj način moći će da izaberu knjigu koja je kvalitetna i koja, s druge strane, najviše odgovara njihovom stilu rada. U tome je smisao postojanja više različitih udžbenika za jedan predmet. Pored toga, kvalitetan udžbenik razvija samostalnost kod dece, daje im povratnu informaciju o tome šta su naučila, utiče na njihov odnos prema učenju, uči ih da kritički misle, pa je zato važnost udžbenika za decu velika.

„Kvalitetan udžbenik razvija samostalnost kod dece, daje im povratnu informaciju o tome šta su naučila, utiče na njihov odnos prema učenju, uči ih da kritički misle.“

Vidite li vi rešenje koje bi zadovoljilo i kriterijum kvaliteta ali i smanjilo opterećenje roditeljima, koji sve teže uspevaju da podmire troškove „besplatnog“ školovanja svoje dece?

Ukoliko želimo kvalitetne i savremene udžbenike, koje pišu i dizajniraju najbolji autori i koji će biti stalno inovirani i poboljšavani u tehničkom smislu – jasno je da oni moraju imati određenu cenu. Evropske države na različite načine subvencionišu udžbenike, ali je svim dobrim modelima finansiranja zajedničko podsticanje kvaliteta, a ne njegovo snižavanje radi uštede. Takvom politikom zapravo se i štedi, pošto dobar udžbenik omogućava detetu samostalan rad i smanjuje potrebu za dodatnim časovima kod kuće – svi znamo da jedan privatni čas često košta više i od najskupljeg udžbenika.

Kako vidite budućnost udžbenika?

Forma udžbenika svakako će se menjati, u većoj će se meri, naročito na višim nivoima obrazovanja, koristiti elektronski materijali, no ostaće potreba za tim da se znanje na kvalitetan način sistematizuje. Od sredstava koja se ulažu u obrazovanje zavisiće to koliko će se nastava tehnološki modernizovati i da li će udžbenik biti praćen i brojnim drugim dodatnim nastavnim sredstvima – u manje bogatim društvima to se, nažalost, neće dogoditi još dugo. Baš zbog toga je važno da stvorimo sve preduslove da klasični udžbenici budu što bolji, jer oni mogu i da nadomeste druga sredstva i da koriguju neke manjkavosti obrazovnog sistema, nastale usled nepovoljne ekonomske situacije.

- Advertisement -

Razgovarala: Jovana Papan

spot_img

Najnovije

Istraživanja o genima dokazala da su žene mnogo više podložne depresiji od muškaraca

U istraživanju australijskog Instituta za medicinska istraživanja QIMR Berghofer otkriveno je 16 genetskih varijanti koje su u vezi sa depresijom kod žena i – osam kod muškaraca.

Dr Čekerinac: Depresija postaje bolest broj jedan — empatija se svela na lajkove

– Mi smo konstantno u stanju stresa i svi psihički poremećaji povezani su sa stresom. Cela planeta, kada pogledate – ratovi, bombardovanja, nemiri, elementarne nepogode… Stres je postao naš stalni pratilac.

Svetski dan mentalnog zdravlja 2025: Mentalno zdravlje u humanitarnim krizama

Svetski dan mentalnog zdravlja obeležava se svake godine 10. oktobra, sa ciljem da se podigne svest o značaju mentalnog zdravlja i pruži podrška svima koji se bore sa emocionalnim, psihološkim i socijalnim izazovima.

Nastavnik harmonike iz Niša Predrag Jovanović dobitnik nagrade „Prosvetitelj 2025“

Fondacija „Alek Kavčić“ proglasila pobednika srpskog konkursa „Prosvetitelj“ za 2025. godinu

Fenomen „brejn rota“ osvojio internet – deca se oduševljavaju, a stručnjaci upozoravaju

Balerina Kapučina, Tralalero Tralala, Bombardiro Krokodilo – spoj su naizgled nespojivog: telo devojke, a umesto glave šoljica kafe, plišana ajkula sa tri noge u patikama, avion sa glavom krokodila.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img