spot_img
spot_img

Kako kuvati pirinač da u njemu ostane što manje arsena

Jedna od najčešćih metoda kuvanja pirinča može da dovede do niza zdravstvenih problema, uključujući bolesti srca, dijabetes i rak, upozoravaju naučnici.

Pirinač kuvate na klasičan način – barite ga u šerpi sve dok voda ne ispari?

Sudeći prema nedavnom istraživanju, ovaj metod kuvanja može biti nedovoljan za uklanjanje arsena iz pirinča, piše Independent.

- Advertisement -

Zbog korišćenja industrijskih toksina i pesticida koji se nalaze u zemljištu, arsen dospeva i do pirinča, a ova hemikalija je povezana sa nizom zdravstvenih problema, uključujući bolesti srca, dijabetes i rak, kao i probleme u razvoju.

Nasuprot tome, najsigurniji način za kuvanje pirinča je da ga ostavite da se natopi tokom noći, apotom ga isperete više puta – sve dok voda ne bude prozirna.

Inače, prisustvo arsena u pirinču dokazao je Endi Meharg, profesor bioloških nauka na Kvins Univerzitetu u Belfastu koji je testirao tri načina kuvanja pirinča za Bi-Bi-Si program „Trust me, I’m a doctor“.

U prvom postupku, profesor Meharg je prvo tesirao najčešći način kuvanja pirinča. Na jednu čašu pirinča dodao je dve čaše vode, a voda je „isparila“ tokom kuvanja. Tada je ustanovio da je nivo arsena ostao isti.

U drugom načinu je na čašu pirinča sipao pet istih čaša vode. Višak vode je nakon kuvanja izbacio, i ispostavilo se da je nivo arsena upola manji.

Treća metoda sastojala se u tome da je ostavio pirinač u vodi u toku noći – nivo otrovnih materija smanjen je za 80 odsto.

- Advertisement -

Izvor: B92

spot_img
spot_img

Najnovije

„Radi mi to namerno.“ Šta ne vidimo kada ponašanje deteta pretvorimo u karakter

Dete nije problem, iako njegovo ponašanje ponekad jeste. Kako postaviti granicu, razumeti šta se događa i pomoći detetu da postupi drugačije — bez etiketa i bez odustajanja od odgovornosti.

Školska kupovina bez greške: šta zaista treba prvaku?

Polazak u prvi razred sa sobom donosi mnogo uzbuđenja – ali i jedan veliki roditeljski zadatak: nabavku školskog pribora.

Deset godina osnaživanja mladih u riziku za samostalan život kroz Centar „Jaki mladi“

Povodom Međunarodnog dana mladih, 12. avgusta, SOS Dečija sela Srbija podsećaju na važnost sistemske podrške mladim ljudima koji se suočavaju sa životnim izazovima, ističući da su osamostaljivanje, obrazovanje i pristup tržištu rada ključni preduslovi za njihovu punu društvenu uključenost.

Kada tinejdžer napravi „glup izbor“ to znači da njegov mozak radi baš kako treba

Ako mlada osoba veruje da će sistem obezbediti pravedan ishod, njena snažna potreba za osvetom slabi, što daje više prostora prefrontalnom korteksu da preuzme kontrolu.

Znanje i vaspitanje izdvajaju iz mase, trendovi i brendovi utapaju u nju

Deca od roditelja i staratelja dobijaju temelje koji se kroz kasniji proces socijalizacije nadograđuju. Ne možemo, kao podrazumevano, očekivati od njih da u ranoj životnoj dobi pokažu nešto što im nismo pružili kao primer. Piše Marija Bulajić Škuletić, sociološkinja

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img