Kako odgovoriti na provokacije – primeri Izija Kalmana, školskog psihoterapeuta

Kalman smatra da su programi za prevenciju nasilja u školama potpuno beskorisni i štetni.

Izi Kalman je školski psiholog i psihoterapeut koji ima dugogodišnje iskustvo u radu sa decom žrtvama vršnjačkog nasilja.

Razvio je veoma interesantan pristup rešavanju problema sa nasiljem.

- Advertisement -

Njegov pristup mnogi stručnjaci smatraju kontroverznim i razlikuje se od klasičnih programa za rešavanja vršnjačkog nasilja koji se sprovodi u školama.

Kalman smatra da su programi za prevenciju nasilja u školama potpuno beskorisni i štetni.

Roditelji  greše kada očekuju od škole ili drugih nadležnih organa da zaustave vršnjačko maltretiranje. Ovakav pristup okreće decu jedne protiv drugih, umesto da pomogne deci da nauče pravilno da se nose sa neprikladnim ponašanjima od strane vršnjaka.

Cela poenta je u detetu i njegovoj moći da promeni način razmišljanja, kao i način na koji doživljava nasilnike. Ne možemo menjati ceo svet tako da deca ne trpe.

Kod školskih programa za prevenciju vršnjačkog nasilja Kalman vidi dve mane

1. Prva je ta što se dete ohrabruje da prijavi nasilje nadležnim organima u školi.

Deluje paradoksalno, ali kako navodi Kalman, problem u praksi obično nastaje upravo zato što osobe zadužene da reaguju u takvim situacijama često ne znaju pravilno da se postave pa tokom ispitivanja, saslušavanja, presuđivanja i kažnjavanja može da dođe do eskalacije.

- Advertisement -

Do ozbiljnijih činova nasilja obično dolazi nakon što se škola uključi u rešavanje problema.

Situacija se  dodatno pogoršava kada se umešaju roditelji da rešavaju probleme svoje dece, jer svaki roditelj misli da je njegovo dete u pravu. Borba dvoje dece sada eskalira u sukob između dve porodice.

Obično se borba između roditelja predaje direktoru škole.  Kada se roditelji i nastavnici svađaju, direktor se nađe u sredini. Mora se postaviti na diplomatski način. Ako podržava učitelja, roditelji će biti ljuti na njega. Ako podržava roditelje, učitelj će biti ljut na njega. Ako pokuša da bude neutralan, oboje će biti ljuti na njega.

2. Druga stvar koju roditelji ili obrazovne ustanove pogrešno rade je učenje dece da tuđe reči imaju moć da ih povrede.

Poznato je da su najčešće žrtve verbalnog nasilja deca koja se lako povrede zbog tuđih reči, objašnjava  Kalman. Danas se od škola zahteva da decu uče kako su reči strašno opasno oružje. Umesto da ih učine otpornijim na uvrede, programi protiv vršnjačkog nasilja čine ih hipersenzitivnim.

Kalman je razradio metode koje uče decu, roditelje i škole kako da se nose sa nasiljem i agresijom primenom psiholoških principa.

spot_img

Najnovije

Psihološkinja objasnila – zašto nije dobro da dete uvek bude poslušno

Roditelji žele da deca budu poslušna, ali to nije dobro - psihološkinja upozorila na tihu i skrivenu opasnost

Poremećaj protivljenja i prkosa kod dece (ODD) – kako prepoznati da postoji problem

Opozicioni prkosni poremećaj (engl. oppositional defiant disorder = ODD) je termin koji se koristi za decu i adolescente koja pokazuju ponavljajući obrazac prkosnog i negativnog ponašanja prema ljudima

Dobre vesti za roditelje trojki, četvorki, petorki, šestorki i duplih blizanaca: Stiže stalna novčana pomoć

Evo šta vam je potrebno od dokumenata i gde se podnose kako biste ostvarili pravo na ovu pomoć

Volite pečeno kestenje? Evo saveta kako da ih pripremite kod kuće

Kesteni vrući, vrući... S nestrpljenjem smo dočekali sezonu omiljenih šumskih plodova – kestena!

Kako da ZAISTA steknete poštovanje svoje dece? Svaki roditelj tome teži

Deca će vas poštovati tek kad naučite ovu moćnu rečenicu - jednostavna je, a menja sve

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img