Kako ostati hladne glave kada dete besni?

Upravo od reakcije roditelja zavisi kako će se ove situacije u budućnosti rešavati i kako će dete naučiti da se nosi sa ovom burnom emocijom.

Kako roditelji najčešće reaguju na dečji bes?

To su uglavnom burne reakcije (vikanje, kazna, pretnja), ali može biti i šok, koje su posledica osećaja bespomoćnosti pred situacijom. Međutim, imajte u vidu da „bes rađa bes“, i ako roditelj tako odreaguje detetova reakcija će biti još burnija. Na to će roditelj ući u stanje stresa, čime se nastavlja niz neadekvatnih reakcija, što ne dovodi do smirivanja, već do pogoršavanja situacije.

- Advertisement -

Kada prepoznamo svoje tipične reakcije, kada ih postanemo svesni onda možemo njima i da upravljamo, odnosno da odbacimo sve što nije korisno i zamenimo poželjnim ponašanjem.

Veoma je važno da se razume da je dečji bes samo reakcija i da u njemu nema ničeg ličnog upućeno roditelju. O tzv. manipulativnom besu možemo da pričamo tek ako se ove situacije predugo ponavljaju i dete svaki put ostane uskraćeno za zadovoljenje fiziološke ili psihološke potrebe, ako se njegove emocije „ne priznaju“ tj. nisu prihvaćene, već se „očekuje“ da ih dete potiskuje. U tom slučaju dete će ili „naučiti“ da se služi besom da bi privuklo pažnju koja mu je potrebna, ili će osećati krivicu, tugu ili još veći bes zbog pritiska i očekivanja okruženja da potiskuje ovu emociju.

Dakle, jasno je da je od presudnog značaja za upravljanje besom, upravo razumevanje, prihvatanje i adekvatno reagovanje roditelja!

Kako to uraditi?

Željena reakcija roditelja je smirenost i razumevanje – miran ton, pa čak i sporiji pokreti. Sve suprotno od onog što biste inače uradili. Sada kada znate šta sve može da bude uzrok, obratite pažnju kako se dete ponaša kada ste npr. u tržnom centru, prodavnici, na rođendanu… Ako ste primetili da je okruženje previše stimulativno, da je pretoplo, bučno, da je dete počelo da se vrpolji, da je postalo kmezavo, pokušajte da predupredite napad besa i napustite taj prostor dok se dete ne umiri. Ako reakcija dođe pre nego što uspete da izađete, spustite se u nivo deteta, i mirnim glasom recite: „Razumem, proći će, proći će…, samo polako…“ Pomazite ga po glavi, telu, ako želi zagrlite ga. Ako dete počne da se bacaka, pazite da se ne povredi. Iako je ovo ponašanje neprijatno i izaziva osećaj bespomoćnosti kod roditelja (setite se da upravo taj osećaj uvodi u bes), pokušajte da zadržite smirenost i miran ton.

spot_img

Najnovije

Dr Čekerinac: Depresija postaje bolest broj jedan — empatija se svela na lajkove

– Mi smo konstantno u stanju stresa i svi psihički poremećaji povezani su sa stresom. Cela planeta, kada pogledate – ratovi, bombardovanja, nemiri, elementarne nepogode… Stres je postao naš stalni pratilac.

Svetski dan mentalnog zdravlja 2025: Mentalno zdravlje u humanitarnim krizama

Svetski dan mentalnog zdravlja obeležava se svake godine 10. oktobra, sa ciljem da se podigne svest o značaju mentalnog zdravlja i pruži podrška svima koji se bore sa emocionalnim, psihološkim i socijalnim izazovima.

Nastavnik harmonike iz Niša Predrag Jovanović dobitnik nagrade „Prosvetitelj 2025“

Fondacija „Alek Kavčić“ proglasila pobednika srpskog konkursa „Prosvetitelj“ za 2025. godinu

Fenomen „brejn rota“ osvojio internet – deca se oduševljavaju, a stručnjaci upozoravaju

Balerina Kapučina, Tralalero Tralala, Bombardiro Krokodilo – spoj su naizgled nespojivog: telo devojke, a umesto glave šoljica kafe, plišana ajkula sa tri noge u patikama, avion sa glavom krokodila.

Jesu li neki ljudi prirodno loši u matematici

Negativna iskustva, kao što su komentari da ste loši u matematici ili slabiji rezultati na testovima u poređenju sa vršnjacima, mogu da uzrokuju fobiju ili strah od matematike,

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img