Kako pomoći detetu da prihvati gubitak bliske osobe

Samo iskreni odgovori na pitanja dece i mladih, kao i autentično ponašanje u situaciji tugovanja, mogu biti od koristi i pomoći detetu
  • Rutina, da ili ne…

Prvih dana detetu bi trebalo omogućiti da vreme provodi sa svojom porodicom, da bude pošteđeno redovnih obaveza, kao što je slučaj sa ostalim članovima porodice. Čim okolnosti dozvole, detetu bi trebalo pomoći da se što brže vrati redovnim obavezama  i svakodnevnoj rutini, po ustaljenoj i poznatoj dinamici, jer rutina i svakodnevna dinamika vraćaju osećaj sigurnosti. Poznati uslovi i okolnosti funkcionisanja pomažu da se uspostavi stabilnost i kontrola nad svakodnevicom, i pored promena koje su nastupile odlaskom drage, bliske osobe iz našeg okruženja.

  • „Zašto baš meni?“

Objasniti detetu šta je realno, objektivno, i zašto takav način razmišljanja nije dobar, ni za decu, ni za odrasle, kuda vodi, na koji način nam odmaže ovakvo razmišljanje…opet, objašnjenja prilagoditi uzrastu. Pratiti dete, ukoliko se ne snalazite, obratite se stručnjaku!

- Advertisement -
  • Da li gubitak roditelja može izazvati patološke posledice po dalji razvoj deteta ili mlade osobe?

Nema pravila, mogućnost uvek postoji, ukoliko postoji i predispozicija za dalju patološku strukturaciju mlade ličnosti, gde govorimo o događaju kao okidaču za pojavu patološkog procesa. Uz adekvatnu podršku porodice, adekvatno praćenje i zbrinjavanje tokom procesa tugovanja, i nakon toga, uz podršku i konsultaciju stručnih službi, ukoliko se za tako nešto pojavi potreba, mlada osoba može da se razvija neometano u sredini koju su ostali članovi porodice obezbedili i učinili zdravom za njen dalji razvoj.

  • Savet za blisku rodbinu, prijatelje i osobe bliske detetu, u takvoj situaciji, je da osluškujući i prateći, i dete, i sebe, pruže maksimalnu podršku i zaštitu, obezbede što zdravije uslove za dalji razvoj deteta, u svakom smislu, koliko god je to realno i u njihovoj moći, a ukoliko naiđu na poteškoće i ne budu mogli da reše problem samostalno, uvek ih ohrabrujemo i pozivamo da se obrate stručnom licu i stručnim službama, za pomoć.

Hvala na poverenju!

                                                                                              Kisić Tatjana, specijalista medicinske psihologije

Tekst napisan u saradnji sa Razvojnim centrom za decu i odrasle „Faktor“

 
Izvor: Detinjarije.com

spot_img

Najnovije

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Na bake oduvek miriše detinjstvo. One su majstorice koje čistom emocijom boje dane, a kasnije sećanja i ušuškavaju ih toplinom svog zagrljaja.

Najukusnija jela, najlepši raspusti, savladana životna lekcija, savet zlata vredan – sve to nosi bakin pečat. Piše Marija Bulajić Škuletić

Šta razmak između članova porodice na dečjem crtežu može da nam kaže?

Dečji crteži nisu presuda o porodici, već odraz jednog trenutka, jedne emocije ili jednog doživljaja. Kada ih posmatramo sa radoznalošću, bez osuđivanja i brzih zaključaka, oni mogu postati dragocen način da bolje razumemo svoje dete.

Trener nije tu da stvori šampiona. Tu je da pomogne detetu da postane čovek.

Kada se govori o dečijem sportu, najčešće se priča o rezultatima, medaljama, pobedama i talentu. Međutim, suština sporta u dečijem uzrastu nalazi se na drugom mestu. Piše: Filip Gacić

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img