Lažna nada u vantelesnu oplodnju za žene starije od četrdeset

Poslednje podatke o vantelesnoj oplodnji Centar za kontrolu i sprečavanje bolesti prikupio je iz gotovo pet stotina klinika za plodnost iz cele zemlje 2013. godine, a oni pokazuju da je manje od trideset odsto četrdesetogodišnjih žena zatrudnelo pomoću vantelesne oplodnje, a manje od dvadeset odsto rodilo zdrave bebe

Kad se vantelesna oplodnja obavlja zamrznutim jajašcetom same majke, stopa uspeha raste: oko 42 odsto žena je zanelo, a trideset odsto je rodilo zdravu decu.

Doktor Mark Sauer, bivši direktor klinike za vantelesnu oplodnju Prezbiterijanskog medicinskog centra Univerziteta Kolumbija, koristio je tu tehniku trideset godina i shvata bes Mirijam Zol prema samoreklamiranju ovog sektora.

- Advertisement -

„Programi se hvale da su najbolji, s izuzetnim procentom uspeha čak i kod žena starijih od četrdeset“, kaže dr Sauer. „Klinike danas ne odbijaju ni mnogo starije žene.“

Na sajtovima klinika, govori on, „ima mnogo naštimovanih podataka, a često se i kombinuju podaci iz nekoliko godina da bi rezultati delovali bolje. Osim toga, broj kliničkih trudnoća ne pokazuje obavezno i broj živorođene dece, a to je najvažniji podatak“.

Štaviše, nastavlja on, „što su mlađe žene kada se podvrgavaju vantelesnoj oplodnji, stopa uspeha je veća“. U izveštaju koji je objavio u časopisu Trudnoća i sterilitet 2015, dr Sauer kaže da je „poodmaklo doba“ faktor rizika ne samo po pitanju neplodnosti nego i „spontanih pobačaja, anomalija zametka, mrtvorođenčadi i akušerskih komplikacija“.

Biološke činjenice su nepobitne, napisao je dr Sauer. „Biološki posmatrano, žene su najplodnije između petnaeste i tridesete godine života.“

Pošto su potrošili znatnu sumu novca i sedam godina pokušavajući da dobiju dete, Mirijam Zol i njen muž okrenuli su se usvojenju. Sedam meseci kasnije imali su sina. Sada mu je sedam godina, a Mirijam ga opisuje kao „upornog, pametnog i duhovitog“.

„Ne bih mogla nikoga više da volim.“

- Advertisement -

Izvor: Nedeljnik

spot_img

Najnovije

7 ključnih strategija da razvijete samokontrolu kod dece

Samokontrola se može definisati kao sposobnost da „upravljamo našim jakim osećanjima tako da ih možemo doživeti bez da se osećamo preplavljeno ili da se ponašamo na način koji šteti nama i drugima.“

Zoran Milivojević: Kako podneti neprihvatanje?

Ako se roditelji, koji su se naljutili zato što je dete uradilo nešto loše, malo distanciraju, dete se uplaši da ga manje vole i prihvataju, tako da pokušava da „povrati” ljubav i prihvatanje.

Objavljena rešenja završnog testa iz Srpskog jezika i književnosti

Učenici osmog razreda u svim osnovnim školama u Srbiji polagali su jutros završni test iz Srpskog jezika i književnosti, odnosno maternjeg jezika i književnosti.

8 stvari koje bi svako dete trebalo da uradi pre kraja letnjeg raspusta

Leto nije samo pauza od škole. Ono je prilika za iskustva koja deca pamte mnogo duže od lekcija i domaćih zadataka.

Očekivanja – prijatelj ili neprijatelj dobrog raspoloženja

Pozabavićemo se pred odmor na moru, planini, pred polazak u školu ili vrtić - zašto su očekivanja "ubice" raspoloženja, provoda i sreće Piše: Snežana Golić, pedagog

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img