Obrazovni sistem namerno je projektovan da bi proizvodio prosečne umove, onesposobio unutrašnji život i garantovao poslušne i necelovite građane
Inglis nadalje navodi šest temeljnih funkcija modernog školovanja koje treba sprovesti u praksi (setite se proklamovanih plemenitih ciljeva ponuđenih javnosti). Funkcija podešavanja ili prilagođavanja odnosi se na podređivanje autoritetu i isključivanje kritičkog prosuđivanja. Funkcija integracije koja ide za tim da deca postanu što sličnija, a samim tim i predvidljivija, što je idealno za kasnije lakše manipulisanje. Funkcija usmeravanja pojašnjava ulogu škole u određivanju pripadajućeg mesta za svakog budućeg člana društva. Kad su jednom usmereni, učenike treba osposobljavati samo u onoj nužnoj meri za obavljanje njihove uloge u društvenom mehanizmu – nikako više od toga (tzv. razlikovna funkcija). Selektivna funkcija je posebno degutantna: škole bi, naime, trebalo da filtriraju nepoželjne (buntovnike, slobodoumne, “drugačije”, “problematične”…) pomoću represivnih mera, marginalizirajući ih ne bi li se sasvim maknuli iz “reproduktivnog bazena” (kako bi vladajućima ostao samo kvalitetan materijal za dalju reprodukciju, ono “standardno građanstvo” koje će suzbijati “odstupanja i originalnost”). Poslednja, ali ne i najmanje važna funkcija je ona propedeutička: “Društveni sistem na koji ova pravila upozoravaju zahtevaće elitnu grupu čuvara. U tu će svrhu mali deo dece diskretno biti podučavan kako da upravlja ovim neprekidnim projektom, kako da pazi i kontroliše populaciju koja je namerno zatupljena i obesnažena da bi vlast mogla neometano da ide dalje i da korporacijama nikad ne bi nedostajalo poslušne radne snage”. Zvuči poznato? Zvuči đavolski poznato.
“Kad su jednom usmereni, učenike treba osposobljavati samo u onoj nužnoj meri za obavljanje njihove uloge u društvenom mehanizmu – nikako više od toga”
“To je, nažalost, svrha obaveznog besplatnog školovanja”, zaključuje Gato. Ovako razrađen, pruski suistem pokazao se idealnim ne samo u svrhu stvaranja zaglupljenog biračkog tela, ne samo poslušne radne snage, nego i – osvrnimo se oko sebe – “krda bezumnih potrošača”. A kome je to u ono doba došlo kao kec na desetku? Naravno, vizionarima poput Endrjua Karnegija i Dž. D. Rokefelera, koju su znali šta treba da podrže nesebičnim ulaganjima i izlivima oduševljenja, a sve u svrhu enterostrukog profita.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: OBRAZOVANJE
Vodič za roditelje: Izbor vrtića i škole za dete, briga ili prilika?
Prva prava odvajanja koja počinju polaskom u vrtić povezana su i sa drugim odlukama kojima roditelji u velikoj meri određuju budućnost dece. Kako izabrati vrtić je pitanje koje ne samo...
Šta se menja u školama? Ocenjivanje vladanja, postupanje u slučaju odsustva, broj provera znanja i procena nastavnika od strane roditelja
Ocenjivanje vladanja, postupanje u slučaju odsustvovanja sa nastave, broj pismenih provera u jednoj nedelji, postupanje škole u slučaju da polovina roditelja iznese primedbu na rad nastavnika ili stručnog saradnika, samo...
Kako da dete upišete u školu elektronski? Prijave počele
Roditelji ili drugi zakonski zastupnici koji su građani Republike Srbije će od 20. marta pokretanjem usluge eZakazivanje na Portalu eUprava imati mogućnost da elektronskim putem zakažu termin za upis i testiranje...
„Šta se od nas očekuje? Da podelimo što bolje ocene i da nas niko ne proziva“: Nastavnici nezadovoljni novim pravilnikom o ocenjivanju u osnovnoj školi
Na meti kritika su nove odredbe člana 5 ovog pravilnika, koji će, prema tvrdnji članova Granskog sindikata prosvetnih radnika Srbije „Nezavisnost“, doneti velike probleme zaposlenima u obrazovanju. Sporno rešenje predviđa...
Bravo, dobro, jeste…odličan tekst ! No šta sad ? Ima li neko udruženje ili neki kružok koji je ovo shvatio i radi dalje ? Ako ima rado bi se pridružio. Molim vas za kontakt u tom slučaju, pozz…