Tekst koji bi zaista trebalo da svi pročitamo kako bi što pre uočili gromne ogreške koje činimo kao roditelji i napravili promene koje će biti od ogromnog značaja našim mališanima na duže staze.
Foto: Pixabay
Vežbajte njihov mozak
Možete napraviti razliku u životu vašeg deteta vežbajući njegov mozak kako bi ono moglo uspešno da funkcioniše na društvenom, emocionalnom i akademskom nivou. Evo kako:
1. Ne plašite se da postavite granice. Detetu trebaju granice kako bi odraslo srećno i zdravo!
– Napravite vremenski raspored za obroke, spavanje i vreme za tehnologiju.
– Razmišljajte o tome šta je DOBRO za njih – ne o tome šta oni ŽELE/NE ŽELE. Zahvaliće vam se za to kasnije u životu. Roditeljstvo je težak posao. Morate biti kreativni da ih naterate da rade šta je dobro za njih jer to je, uglavnom, potpuna suprotnost od onoga šta žele.
– Deci je potreban doručak i kvalitetna hrana. Treba da provedu vreme napolju i idu na spavanje u isto vreme, kako bi sutradan došli u školu sposobni za učenje!
2. Ograničite tehnologiju i povežite se emocionalno sa svojom decom
– Iznenadite ih cvećem, nasmejte se, stavite poruku punu ljubavi u njihov ranac ili ispod jastuka, iznenadite ih ručkom napolju radnim danom, plešite zajedno, puzite zajedno, tucite se jastucima.
– Zajedno večerajte, organizujte igranje društvenih igara, vozite bicikl, šetajte uveče s baterijskim lampama.
3. Vežbajte odgađanje zadovoljenja njihovih potreba
– Pustite ih da čekaju!!! U redu je imati ‘dosadno mi je’ vreme – ovo je prvi korak do kreativnosti.
– Postupno povećavajte vreme između ‘treba mi’ i ‘dobijam’.
– Izbegavajte korišćenje tehnologije u automobilima i restoranima, a umesto toga ih učite da čekaju pričanjem i igranjem igara.
– Ograničite stalno grickanje.
4. Naučite decu da obavljaju jednoličan posao od malena kao da je to podloga za ‘sposobnost rada’ u budućnosti
– Slaganje odeće, pospremanje igračaka, spremanje odeće, slaganje namirnica, postavljanje stola, pravljenje ručka, vađenje hrane iz kutije za užinu, slaganje kreveta…
– Budite kreativni. Od početka to učinite podsticajnim i zabavnim, tako da njihov mozak to povezuje s nečim pozitivnim.
5. Učite ih socijalnim veštinama
Učite ih da slušaju druge, da dele, gube/pobeđuju, prave kompromise, daju komplimente drugima, govore ‘molim te’ i ‘hvala’.
Iz mog iskustva, deca se menjaju onoga trenutka kad roditelji promene svoj način vaspitanja. Pomozite svojoj deci da uspeju u životu vežbajući i jačajući njihov mozak što pre!”
Viktorija je magistar radne terapije na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Torontu i profesor kineziologije i zdravlja na Univerzitetu u Jorku. Osnivač je i direktor multidisciplinarne klinike u Torontu, u Kanadi, namenjene deci s problemima u ponašanju, društvenim odnosima, emocionalnim problemima i problemima u učenju. Viktorija, zajedno sa svojim timom, pomogla je stotinama porodica širom Kanade i sveta, i često gostuje na predavanjima kod učitelja i roditelja.
Tekst prevela i prilagodila: Marina Roksandić
Izvor: Iskrawaldorfhrvatska.hr
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Dr Vladimir Đurić: Niko ne može sve, a i da može – džaba mu ako ga to košta mentalnog zdravlja
O mentalnom zdravlju, zdravom odnosu prema sebi i važnosti očuvanja dobre energije kao i prvim simptomima 'pregorevanja', dr Vladimir Đurić, doktor medicine, specijalista psihijatrije, edukant psihoterapije - rekao je sledeće:...
Danijela Budiša-Ubović: ‘Radovi u toku’ – značajna faza u procesu samospoznaje
Svaki pojedinac prolazi kroz sopstvene faze i procese samospoznaje - kao jednog značajnog puta do svoje prave prirode, do spoznaje svojih osećanja i načina na koji ćemo se sa njima...
Ranko Rajović: Škola ne služi da deca nauče matematiku i fiziku, već da razviju kompletnu ličnost
O nedostatku empatije kod dece Ranko Rajović je govorio u podkastu “Agelast” sa autorom i voditeljem Galebom Nikačevićem. “Kad imaju problem sa empatijom, oni se ne snalaze. Oni reaguju drugačije,...
Ti si blistava zvezda, ali ponašanje ti je nepovoljno
Sa ciljem da se prepozna i na što bolji način razreši situacija u kojoj je, kako kaže autorka, razgovor besmislen, Štefani Štal savetuje sledeće: Nažalost, ima situacija u kojima ni...
Nema komentara.