Rafinirani šećeri nasuprot tome troše vitamine i minerale, organizam ima veću potrebu za njihovim unošenjem (glad), ali sa novom dozom šećera i brze hrane nedostatak je još veći. Ovaj hronični deficit je u osnovi većine savremenih bolesti.
Verovatno veoma, veoma teško!!!
Kao prvo potrebno je da postanemo svesni štetnosti rafiniranih šećera. I pre svega prihvatiti da smo verovatno već postali zavisnik. Nažalost ni jedan “narkoman” to neće priznati.
U toku trudnoće, buduća majka treba da veoma pažljivo (ili vrlo, vrlo bojažljivo) unosi slatko, tokom dojenja takođe. Tu spada i brza hrana.
“U toku trudnoće, buduća majka treba da veoma pažljivo (ili vrlo, vrlo bojažljivo) unosi slatko, tokom dojenja takođe. Tu spada i brza hrana.”
Ono sto se svakako može postići, a to je da što je duže moguće bebu i decu poštedimo zaslađivanja hrane i slatkiša bilo kakve vrste. Skandinavska praksa je svakako dobar primer (slatkiši samo za vikend).
Zadovoljavajmo prirodnu potrebu za slatkim isključivo preko prirodnih izvora – voća i povrća.
Smanjiti dnevni unos rafiniranih šećera na minimum (i manje od 10% ukupno unesenih kalorija). I previše ih već imamo u skrivenim šećerima.
Istraživanja su pokazala da i veštačke zamene za šećer (zaslađivači) poput saharina izazivaju zavisnost pa je potrebno biti obazriv sa njima. Za ksilitol i steviju kao prirodne zaslađivače ne postoje dokazi za stvaranje zavisnosti jer ne podižu nivo glukoze i ne stimulišu lučenje insulina.
Prekidanje zavisnosti od šećera se ne može postići naglim prestankom njihovog unošenja, jer to može da bude praćeno nizom fizičkih i psihičkih reakcija. Smanjivanje unosa šećera se mora sprovoditi postepeno, praćeno sa ostalom zdravom i raznovrsnom hranom
Kada je reč o zubima i zubnom kvaru količina i pre svega učestalost unošenja šećera (tu spada i rafinirani skrob) osnovni su uzročnici. Oni obezbeđuju opstanak i dominaciju štetnih (”kariogenih”) bakterija. Fluoridi i druge zaštitne mere mogu donekle da neutrališu destruktivne efekte, zbog čega je u razvijenim zemljama karijes u značajnom padu i pored povećane potrošnje šećera. Nažalost takvih “amortizera” kada je reč o daleko opasnijim, gore navedenim opštim oboljenjima nemamo. U procesu zaštite od karijesa, ali i u zadovoljavanju potrebe za slatkim od velike pomoći može biti KSILITOL, ali u umerenim dozama do 20g dnevno.
Prof.dr Jovan Vojinović
Izvor: Dečja stomatologija
Pročitajte još i:
Čime hranimo decu? „Fed up“ – film koji industrija hrane ne želi da pogledate
Tata koji je nedelju dana vodio dnevnik unosa šećera svoje dece
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: ZDRAVLJE
Svetski dan zdravlja 2024 – moje zdravlje, moje pravo
Pravo na zdravlje jedno je od fundamentalnih prava svakog pojedinca širom sveta. To znači da bi trebalo da svako ima podjednako pravo na zdravstvenu zaštitu bez diskriminacije, ali i na...
Kako pokrenuti hormone koji čine da se osećamo srećnim?
Endorfin, serotonin i dopamin su tri glavna hormona koja dovode do osećaja sreće i zadovoljstva, a postoji nekoliko načina da se stimuliše njihovo lučenje. Faktori kao što su pravilna ishrana,...
Svetski dan spavanja 2024 – Pravo na kvalitetan san za svakog pojedinca
Ove godine je slogan Svetskog dana spavanja - Jednako pravo spavanja za globalno zdravlje! Cilj je da se ovim sloganom skrene pažnja na pravo svakog pojedinca na kvalitetan, redovan san,...
Doc. dr Branislava Teofilović: Doručak je najvažniji obrok – evo zašto deca ne bi trebalo da ga preskaču
Doručak je najvažniji obrok (obezbeđuje oko 20% dnevnih energetskih potreba) i igra ključnu ulogu u ishrani dece jer pruža organizmu potrebnu energiju za početak dana. Poželjno je da sadrži složene...
Nema komentara.