Nasilje nikad ne treba uzimati olako!

Siledžije koje ne budu zaustavljene na početku, samo postaju sve starije i sve opasnije siledžije.

Je li vaše dete nasilnik ili trpi nasilništvo?

Veoma je važno da znate nešto o nasilnicima. Oni su nesigurni. Smatraju da će se osećati bolje time što druge (fizički ili emocionalno) ponižavaju. Osećaju se moćnije.

- Advertisement -

Dok sam ja odrastao, nasilnici su bili oni loši dečaci koji vas prate od škole do kuće na biciklima i prebiju u sporednoj uličici. Kad stignete kući, tata bi vas pogledao i rekao da sledećeg puta ne ustuknete. Dao bi vam savet gde da ih udarite (naravno, tako da ne čuje vaša majka). Kad se vratite kući nekoliko dana kasnije sa modricom na oku, ali i sa osmehom razvučenim od uva do uva, čestitao bi vam… Čestitao bi vam zato što je znao da ste se suočili sa siledžijom oči u oči… i pobedili.

Ali današnji nasilnici su drugačiji. Agresivniji su i, nažalost, mnogi imaju roditelje koji su fizički odsutni, emocionalno udaljeni ili ih jednostavno nije briga. Ne možete više računati da će brižni otac ili majka uvesti disciplinu u živote nasilnika koji vašem detetu zagorčavaju život.

Siledžije koje ne budu zaustavljene na početku, samo postaju sve starije i sve opasnije siledžije. A današnje siledžije već nose noževe i pištolje, u zavisnosti od okoline i uzrasta.

Ako se zlostavljanje dogodi vašem detetu, smesta se obratite nastavniku kome verujete. Ako taj nastavnik ništa ne preduzme, obratite se direktoru. S nasiljem nema šale. To je planina s kojom se odmah  morate uhvatiti u koštac, bez obzira na to s koje ste strane.

Ako vaše dete napada drugu decu, smesta ga hvatajte za gušu. Snažno se suprotstavite detetu kad ste sami: „Jesi li zaista toliko nesiguran da moraš da zlostavljaš drugu decu?“ Ovo će pogoditi pravo u centar jer nijedno dete ne želi da prizna da je nesigurno. Niti da je odabrao mlađeg i manjeg samo da bi se osećao bolje. Pitajte dete zašto je to uradilo. Objasnite mu kako se drugo dete osećalo zbog onog št se desilo, kako se vi zbog toga osećate i kakvo ponašanje dece očekujete od tog trenutka pa nadalje. Zahtevajte da se izvini što je pre moguće detetu o koje se ogrešilo. Lekcija će biti još uverljivija ako budete prisutni dok ono to obavlja. Da bi obnovio emocije, nasilnik mora da kaže: „Žao mi je što sam te povredio/la. Neće se ponoviti.“

Ovo je važan deo. Ako je vašem detetu iskreno žao, morate mu dozvoliti da krene dalje. Drugim rečima, nemojte ga stalno podsećati na to. Kao roditelji skloni smo da se vraćamo i kljucamo decu u glavu zbog nečega što su ranije uradila. Volimo da ih neprestano podsećamo na njihove neuspehe, tako da budu dobri.

- Advertisement -

Koliko god da je neprijatno biti roditelj nasilnika, imajte na umu da ćete se kao roditelj suočiti s mnogim krizama. Vaš posao je da ih rešite najbolje što možete, a zatim nastavite dalje. Vaspitanje dece je dugotrajan proces. Oni će grešiti. Vi ćete grešiti. Sećate se pravila demokratskog društva? „Ako ti imaš pravo da mene omalovažavaš, imam i ja pravo da omalovažavam tebe.“ Ovaj krug se teško prekida ako neprekidno govorite lošim postupcima vašeg deteta. Time što ćete razgovarati o nasilničkom ponašanju i zahtevati trenutni emocionalni oporavak, vi i vaše dete možete nastaviti sa životom.

Ako vam je dete pretrpelo nasilje, smesta to prijavite nastavniku. Ako vam nastavnik ne da odgovor kao: „Hvala što ste me obavestili. Pozabaviću se ovim i pripaziću. Prenesite detetu da mi se smesta obrati ako se opet oseti ugroženo“, onda vas nije razumeo i ne smatra nasilničko ponašanje ozbiljnim. Sledeći korak je odlazak direktoru. Nasilje se ne može shvatiti olako, niti možete primeniti pristup „da sačekam pa da vidimo.“ Nasilnici prebiju previše dece. Iako im fizičke rane zacele, emocije možda neće. Nasilnici se ne zaustavljaju lako, zato morate biti oprezni. Morate preduzeti mere zaštite da biste zaustavili nasilničko ponašanje. Dežurni na igralištu, nastavnik, direktor i oba para roditelja moraju biti svesni ponašanja, kao i toga da ono mora prestati.

Ukratko, nasilnike i nasilništvo nikad ne treba uzimati olako.

 

Vaspitano dete za 5 danaOdlomak iz knjige „Vaspitano dete za 5 dana“

Autor: dr Kevin Leman, psiholog

- Advertisement -

Izdavač: Vulkan izdavaštvo

Izvor: Detinjarije.com

spot_img

Najnovije

Prva nedelja maja u školama u Srbiji – BEZ kontrolnih, pismenih i ispitivanja. ”Pokušaj da se prosveta vrati vaspitnoj ulozi stavljajući DETE ispred puke...

Pravilnici o kalendarima obrazovno-vaspitnog rada osnovnih i srednjih škola za školsku 2025/2026. godinu, nedelja od 4. do 8. maja 2026. godine, obeležava se kao Nedelja sećanja i zajedništva

Iskra Ilić predstavlja Srbiju u međunarodnom svemirskom projektu

Tokom više od godinu dana, Iskra je, zajedno sa više od 100 devojaka iz Srbije, učestvovala u zahtevnom obrazovnom programu koji je obuhvatao preko 20 oblasti matematike, fizike i programiranja, sa posebnim fokusom na inženjerstvo i razvoj satelita.

Najvažnije veštine koje dete nauči samo u vrtiću (i zašto su važnije nego što mislimo)

Roditelji često brinu: da li je dete spremno za vrtić, da li će se uklopiti, da li će mu nedostajati dom. A istina je – vrtić nije samo prilagođavanje. To je mesto gde dete raste na način koji je teško postići bilo gde drugde.

Tri veštine koje su deca u Jugoslaviji znala, a današnja više ne znaju

Detinjstvo u Jugoslaviji uveliko se razlikovalo od detinjstva danas. Obeležili su ga specifični društveni, politički i ekonomski uslovi koji su oblikovali svakodnevni život dece.

Zlatibor domaćin 10. jubilarne Regionalne nastavničke konferencije

Četvorodnevni akreditovani stručni skup okuplja vaspitače, ulitelje, nastavnike, stručne saradnike, direktore, vrtićke i školske timove i obrazovne lidere iz regiona.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img