Iako ne postoji recept za vaspitavanje uspešne dece, psiholozi ukazuju na niz činilaca koji nagoveštavaju uspeh.
Opušteniji su
Sudeći prema rezultatima nedavnog istraživanja, na osnovu broja sati koje majke provode s decom u uzrastu od tri do 11 godina ne može da se izvede zaključak o dečjem ponašanju, blagostanju ili postignuću. Štaviše, preterana brižnost roditelja, koji se ne odvajaju od deteta da bi ga konstantno kontrolisali može da ima negativne posledice.
“Ako je majka pod stresom, naročito ako bezuspešno pokušava da uskladi obaveze na poslu s vremenom koje će posvetiti detetu, to može loše da utiče na dete”, kaže jedan od autora studije Kei Nomaguči.
Emocionalna zaraza – psihološki fenomen koji znači da se ljudi zaraze osećanjima drugih ljudi – objašnjava zašto je to tako. Ako vam je prijatelj srećan, zaraziće vas svojom vedrinom; ako je tužan, preneće tu tugu i na vas. Prema tome: ako je roditelj iscrpljen i frustriran, takvo emocionalno stanje može da se prenese i na decu.
Daju prednost trudu u odnosu na izbegavanje neuspeha
Postignuće deteta zavisi i od njihove predstave o “poreklu uspeha”.
Kerol Dvek, psiholog sa Univerziteta Stanford, tokom višedecenijskog rada otkrila je da deca (i odrasli) razmišljaju o uspehu na dva načina. Poznata njujorška blogerka Marija Popova, to formuliše na sledeći način:
“Nepromenljivi mentalni sklop” polazi od pretpostavke da su naš karakter, inteligencija i kreativne sposobnosti nepromenljive datosti koje ne možemo da menjamo na smislen način i da je uspeh potvrda naše prirodne inteligencije. Težnja za uspehom i izbegavanje neuspeha po svaku cenu način su da sačuvamo svest o tome da smo pametni ili sposobni.
“Mentalni sklop rasta”, s druge strane, zasnovan je na izazovima i neuspeh ne smatra dokazom ne-inteligencije, već odskočnom daskom koja učvršćuje našu posvećenost razvoju i pomeranju granica naših sposobnosti.
Ta razlika je zasnovana na našem poimanju uticaja volje na naše sposobnosti, a to, opet, snažno utiče na decu. Ako im kažete da su dobro uradili test zbog urođene inteligencije, oni će razviti “nepromenljivi mentalni sklop”. Ako misle da su uspeli zbog uloženog truda, razviće “mentalni sklop rasta”.
Majke su zaposlene
Odrastanje s majkama koje rade van kuće na više načina pozitivno utiče na decu, pokazuje istraživanje Ekonomskog fakulteta Univerziteta Harvard. Ćerke zaposlenih majki duže se obrazuju, češće rade na rukovodećim položajima i zarađuju više novca – čak 23 odsto više od vršnjakinja koje su vaspitavale domaćice.
Sinovi zaposlenih majki spremniji su da obavljaju kućne poslove i čuvaju decu nego njihovi vršnjaci čije majke nisu radile.
Imaju bolji socijalno-ekonomski status
Tužna je istina da jedna petina američke dece raste u siromaštvu, što bitno ograničava njihov potencijal. Šon Rirdon, naučnik Univerziteta Stanford, kaže da se jaz između bogatih i siromašnih sve više produbljuje i da je među decom rođenom 2001. za 30-40 odsto veći nego među decom rođenom 25 godina ranije.
Što su veća primanja roditelja, to njihova deca ostvaruju bolje rezultate na prijemnim ispitima na fakultetima.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Danijela Budiša Ubović: Psihološka zavisnost od roditelja – snažno osećanje dužnosti drži decu uz roditelje
Psihološka zavisnost od roditelja u velikoj meri može uticati na donošenje odluka u životu pojedinca koji bi trebalo da živi svoj život i oblikuje ga kako misli da treba pa...
Dr Vladimir Đurić: Niko ne može sve, a i da može – džaba mu ako ga to košta mentalnog zdravlja
O mentalnom zdravlju, zdravom odnosu prema sebi i važnosti očuvanja dobre energije kao i prvim simptomima 'pregorevanja', dr Vladimir Đurić, doktor medicine, specijalista psihijatrije, edukant psihoterapije - rekao je sledeće:...
Danijela Budiša-Ubović: ‘Radovi u toku’ – značajna faza u procesu samospoznaje
Svaki pojedinac prolazi kroz sopstvene faze i procese samospoznaje - kao jednog značajnog puta do svoje prave prirode, do spoznaje svojih osećanja i načina na koji ćemo se sa njima...
Ranko Rajović: Škola ne služi da deca nauče matematiku i fiziku, već da razviju kompletnu ličnost
O nedostatku empatije kod dece Ranko Rajović je govorio u podkastu “Agelast” sa autorom i voditeljem Galebom Nikačevićem. “Kad imaju problem sa empatijom, oni se ne snalaze. Oni reaguju drugačije,...
Nema komentara.