Nova studija ističe korist odloženog davanja antibiotika deci

U martovskom izdanju časopisa Pediatrics, objavljeni su rezultati randomizovane studije iz Španije, u kojoj je analiziran uticaj odloženog davanja antibiotika deci zbog respiratornih infekcija.

Jedna od najtežih stvari u medicini je ne činiti ništa. Ovo je naročito tačno za pedijatriju, u kojoj mali pacijenti u proseku 6 do 8 puta godišnje obole od virusnih infekcija.

U martovskom izdanju časopisa Pediatrics, objavljeni su rezultati randomizovane studije iz Španije, u kojoj je analiziran uticaj odloženog davanja antibiotika deci zbog respiratornih infekcija. Nekoliko stotina dece obolele od upale uva, upale grla, sinuzitisa i bronhitisa podeljeno je u tri grupe. Prvoj su odmah prepisani antibiotici, drugoj grupi su prepisani antibiotici ali je roditeljima rečeno da ih daju detetu samo ako se stanje kroz nekoliko dana ne poboljša, a trećoj uopšte nisu prepisani antibiotici. Rezultati su pokazali da su deca iz sve tri grupe ozdravila jednako brzo. U drugoj i trećoj grupi vrlo malo dece je na kraju koristilo antibiotik, dok su deca iz prve grupe popila prepisani antibiotik u 96% slučajeva, i imala su češće stomačne probleme zbog njihovog korišćenja.

- Advertisement -

Američki CDC (Centar za prevenciju i kontrolu bolesti) smatra da je skoro polovina svih prepisanih antibiotika nepotrebna, a da je kod dece taj procenat i veći.

Nije nimalo uzdržati se od prepisivanja lekova deci bolesnoj od infekcija gornjih respirativnih puteva, i zbog toga se često poseže za antibioticima onda kada zato nema osnova. Američki portal Science Based Medicine navodi koji su glavni razlozi za to:

Pritisak roditelja/staratelja

Neki roditelji ne žele da prihvate činjenično stanje i imaju nerealna očekivanja i loše razumevanje razvojnog toka virusnih infekcija kod dece. Možda se plaše da će njihovo dete trpeti ili čak umreti ako mu se ne prepišu antibiotici.

Defanzivna medicina

Neki lekari prepisuju antibiotike iako znaju da nisu potrebni iz straha da će biti optuženi za nemar.

- Advertisement -

Intelektualna lenjost

Neki lekari prosto ne mare previše, i gledaju da olakšaju sebi život. Time što odmah prepišu antibiotik izbegavaju neprijatne razgovore i  objašnjavanja.

Strah od neizvesnosti

Šta ako se bolest pogorša? Šta ako prehlada preraste u upalu pluća? Neki lekari nisu dobri u suočavanju sa nepredviđenim komplikacijama i podležu svojoj prevelikoj opreznosti.

Izvor: Detinjarije.com

spot_img

Najnovije

Kako je zeka postao simbol Uskrsa?

Odakle potiče Uskršnji zeka? Ako biste ovo pitanje postavili detetu, verovatno bi najbolji mogući odgovor bio od mame i tate zeke. Ipak, odgovor na ovo pitanje istoričarima ostaje misterija. Niko ne zna tačno.

Zašto uspešni ljudi često osećaju prazninu

Kada ljudi “naprave sve”, a i dalje ne osećaju mir, često se suoče s pitanjem koje su godinama odlagali: Za koga sam sve ovo radio?

Visok standard nije razlog! Zašto su Finci, Danci i Islanđani najsrećniji narodi na svetu?

Finci, Danci i Islanđani godinama se kotiraju kao najsrećniji narodi na svetu. Ukoliko mislite da je to zbog standarda, plata i primanja, niste u pravu jer za njih sreća je nešto sasvim drugo.

10 lekcija koje najuspešnija deca uče od svojih roditelja

Uspeh deteta ne meri se samo ocenama, diplomama ili nagradama. Pravi uspeh ogleda se u samopouzdanju, upornosti, odgovornosti i sposobnosti da bude srećno i ispunjeno. A temelj svega toga postavljaju – roditelji.

8 aktivnosti koje pokreću hormone sreće i poboljšavaju raspoloženje

Hormoni sreće, poput serotonina, dopamina, oksitocina i endorfina, igraju ključnu ulogu u našem emocionalnom i fizičkom blagostanju.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img