Od „truljenja mozga“ do „digitalnih urođenika“: Zašto ne razumemo našu decu

Mladi u Srbiji su u evropskom vrhu po svakodnevnom korišćenju interneta i nalaze se među prvih pet nacija

Mladi u Srbiji su u evropskom vrhu po svakodnevnom korišćenju interneta i nalaze se među prvih pet nacija, budući da je prema podacima Eurostata svakodnevno onlajn 100 odsto onih između 16 i 29 godina, kao i u Irskoj, Holandiji, Španiji i na Kipru. Sa druge strane, celokupna populacija Srbije, sa 83 odsto svakodnevnog korišćenja interneta, ispod je evropskog proseka za tri odsto. Zbog toga stručnjaci za NIN kažu da se mladi danas mogu nazvati „digitalnim urođenicima“.

Neprestani boravak na internetu, između ostalog i na društvenim mrežama (gde su mladi iz Srbije takođe pri evropskom vrhu) stvorio je stereotipe o mladima kao nezainteresovanim za svakodnevni život, udubljenim u plavičasti sjaj ekrana mobilnog telefona ili kakvog drugog uređaja za povezivanje na internet.

- Advertisement -

Oni stariji, koji su generacija njihovih roditelja i odrastali su u nekom drugom vremenu, poredeći ih sa sobom i svojom mladošću doživljavaju ih često kao lenje, nemotivisane, neambiciozne, bez želje i žara, nespremne za žrtvovanje i izlazak iz zone komfora, okrenute sebi, razmažene…

Imajući na umu besciljno tumaranje po bespućima interneta, kome su mladi skloni, britanski univerzitet Oksford izabrao je ‘brejnrot’, odnosno „truljenje mozga“ za reč godine 2024. Ta reč definiše pogoršanje mentalnog i intelektualnog stanja osobe zbog prekomernog izlaganja trivijalnom onlajn sadržaju, posebno na društvenim mrežama, što je česta pojava među Generacijama Z i Alfa kojima pripadaju današnji mladi.

Stručnjaci ukazuju da mladi danas zapravo žive u digitalnom svetu koji oni rođeni u analognom dobu nikad neće moći u potpunosti da shvate. I da otuda proizilazi ne generacijski jaz, već nešto što bi se moglo nazvati generacijskim nerazumevanjem.

Sociolog Aleksa Vukašinović kaže za NIN da su internet i društvene mreže drastično promenile percepciju realnosti svih generacija, a mladi su u tom smislu – „digitalni urođenici“.

Foto: Canva

„Oni nemaju iskustvo života u ‘analognom svetu’, pa za njih ta realnost na kojoj insistiraju stariji nije ni tema ni relevantna. Upravo starije generacije govore o jednoj ‘pravoj’ realnosti i u digitalnoj sferi vide ‘lažnu’ realnost. Međutim, ako pitate ‘digitalne urođenike’, za njih je digitalni svet i te kako realan, on je njihova životna sredina i ima sasvim stvarne efekte – dobre i loše po njihove živote“, kaže sociolog.

Pročitajte i – Dr Vilotijević: Mi smo „analogni“ roditelji „digitalne“ dece

Vukašinović kaže da je pojam „realnost“ vrlo neuhvatljiv danas i možda je jedino utemeljen kada govorimo o stalnoj i izuzetno ubrzanoj promeni društvenog života i čovekovog sveta.

- Advertisement -
spot_img

Najnovije

Veliki protest studenata, roditelja, đaka, prosvetara i IT-jevaca ispred Školske uprave Novog Sada

"Više hiljada ljudi okupilo se kod DIF-a, na Trgu slobode i kod Futoške pijace i u protestnim šetnjama se spojili ispred Školske uprave"

Dve roditeljske greške koje pretvaraju decu u narcise

Roditeljstvo nije ni malo lak posao, a podizanje emocionalno stabilne dece je još veći izazov

Namirnice koje regulišu nivo šećera u krvi

Održavanje stabilnog nivoa šećera u krvi ključno je za opšte zdravlje, bez obzira imate li dijabetes ili ne.

Divergentno mišljenje kod dece: Kako podstaći kreativnost i maštovitost od malih nogu

Deca su po prirodi radoznala i kreativna, ali da li im dopuštamo da slobodno istražuju i razmišljaju na svoj način? Saznajte kako da negujete divergentno mišljenje kod dece i zašto je ono ključno za njihov razvoj.

Roditelji novosadske osnovne škole pokrenuli pitanje ZAUSTAVLJANJA školske godine

Zahtevom su se obratili nadležnim institucijama kako bi se odreagovalo na trenutno stanje na svim obrazovnim nivoima

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img