Pismo mame školama: Prestanite da trošite moj novac od poreza na ekrane za decu

U suštini, tehnologija ne pomaže jer odvlači pažnju. Ne pomaže, jer učenje zahteva udubljivanje a internet je carstvo kliktanja i površnosti.

Istraživanja pokazuju da se podaci koje vidimo preko interneta teže urezuju u naše pamćenje nego one koje pročitamo u knjigama. Tekst na papiru je nadmoćniji od teksta na ekranu, jer ne obiluje zamajavajućim linkovima i video klipovima.

Dakle, kompjuteri nam razbijaju pažnju. Ali šta ako sklonimo sa ekrana sve što nam odvlači pažnju i koristimo ih za jednostavne radnje poput pisanja beleški? Mora da su za to pogodniji, a i time čuvamo šume? Ispostavlja se da ništa ne može da zameni pisanje rukom, jer učenici ne obrađuju podatke na isti način onda kada ih kucaju umesto da ih zapisuju.

- Advertisement -

Posebno što istraživanja pokazuju da, dok hvataju beleške na računarima tokom predavanja, studenti istovremeno pišu poruke, proveravaju Fejsbuk i guglaju. Primetila sam da, dok sam studentima dozvoljavala da koriste tehnologiju na predavanjima, kliktanje ne prestaje ni onda kada ništa ne govorim. A lako je i odrediti da li se neko dopisuje tokom časa – većina normalnih osoba inače se ne smejulji dok gleda u svoje krilo.

U suštini, tehnologija ne pomaže jer odvlači pažnju. Ne pomaže, jer učenje zahteva udubljivanje a internet je carstvo kliktanja i površnosti. Ne pomaže, jer učenje ponekad mora biti rmbanje, naporno i zahtevno. Spravice služe da se od toga pobegne.

Može li tehnologija pomoći? Sigurna sam da bi mogla. Samo da se uporebljava na određene načine, dok je sve đubre odstranjeno. Nadam se da zagovornici tehnologije i stručnjaci rade na tome. Stvarnost je, međutim, da se u školama tehnologijom učenje otežava. I to na vrlo skup način.

Skuplje nije i bolje

Procenjuje se da škole godišnje potroše oko pet milijardi dolara na računare. A opet, nema dokaza da oni pomažu deci. Neka istraživanja daju blago pozitivne rezultate, neka ne nalaze razliku, a kako je goreopisano, nekada oni i štete đacima. Izgleda da je ono što već imamo – nastavnici, olovka, papir i knjige – nadmoćnije. Što je još bolje, besplatne stvari kao što su izvođenje dece napolju u prirodu, slobodna igra i fizička aktivnost deci zaista pomažu da bolje uče – tu se naučnici slažu. Zato prestanimo da bacamo pare na ono što ne deluje jer tu su delotvorne metode koje novac ne traže.

U novom dokumentarcu, Majkl Mur pokazuje kako je Finska dramatično popravila poziciju svojih škola na međunarnodnim rang listama, smanjujući trajanje nastave, izbacujući domaće zadatke i povećavajući vreme provedeno u slobodnoj igri.

spot_img

Najnovije

Šta je svesna prisutnost i kako može da unapredi mentalno zdravlje

Postoji verzija tebe, za 10 godina od sada, koja te moli da malo više uživaš u ovom trenutku - poruka koju bi svako trebalo da dobije

Istraživanja o genima dokazala da su žene mnogo više podložne depresiji od muškaraca

U istraživanju australijskog Instituta za medicinska istraživanja QIMR Berghofer otkriveno je 16 genetskih varijanti koje su u vezi sa depresijom kod žena i – osam kod muškaraca.

Dr Čekerinac: Depresija postaje bolest broj jedan — empatija se svela na lajkove

– Mi smo konstantno u stanju stresa i svi psihički poremećaji povezani su sa stresom. Cela planeta, kada pogledate – ratovi, bombardovanja, nemiri, elementarne nepogode… Stres je postao naš stalni pratilac.

Svetski dan mentalnog zdravlja 2025: Mentalno zdravlje u humanitarnim krizama

Svetski dan mentalnog zdravlja obeležava se svake godine 10. oktobra, sa ciljem da se podigne svest o značaju mentalnog zdravlja i pruži podrška svima koji se bore sa emocionalnim, psihološkim i socijalnim izazovima.

Nastavnik harmonike iz Niša Predrag Jovanović dobitnik nagrade „Prosvetitelj 2025“

Fondacija „Alek Kavčić“ proglasila pobednika srpskog konkursa „Prosvetitelj“ za 2025. godinu

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img