Starosna razlika između dece zavisi od mnogo faktora, ličnih preferencija, finansija, roditeljskih odnosa i plodnosti. Ukoliko ipak niste sigurni šta je najbolje za vas i dete, donosimo vam psihološko, medicinsko, ali i roditeljsko mišljenje.
Foto: Unsplash/Camylla Battani
Gajenje više od jednog deteta zahteva strpljenje, fleksibilnost i jako često neuništiv smisao za humor. Takođe uključuje pronalaženje odgovora na pitanje da li, kada i kako proširiti porodicu.
Skoro svaki odgovor na ova pitanja nosi prednosti i mane, a svaki mogući scenario deluje izazovnije od prethodnog. Ipak, na kraju krajeva, svako bira ono što najbolje funkcioniše za njegovu porodicu. Neki roditelji biraju da naprave manju razliku, tako da se izazovi (i radosti!) neprospavanih noći, odvikavanja od pelena, kao i tinejdžerske godine, odvijaju u isto vreme. Drugi su ipak pristalice veće razlike, koja im omogućava da uživaju u svakoj fazi sa svakim detetom.
Pored same želje, drugi faktori mogu uticati na ovu odluku, uključujući finansije, roditeljske odnose i plodnost. Ako niste sigurni koliku biste razliku napravili između dece, donosimo vam psihološko, medicinsko, ali i roditeljsko mišljenje.
Koji je stav ginekologa po ovom pitanju?
Prema studiji iz 2018. godine, manje od 12 meseci između porođaja i začeća sledeće trudnoće može povećati rizik od bolesti, smrti i spontanog prevremenog porođaja. Rezultati ove studije primećuju da faktori poput starosti osobe koja nosi trudnoću takođe utiču na ishod.
Na osnovu nalaza studije, oni sugerišu da je optimalno vreme između porođaja i ponovnog začeća 18 meseci, sa rasponom od 12 do 24 meseca. Ipak, mnogi stručnjaci se i dalje pridržavaju preporuke od 18 do 24 meseca.
Prema dr Kesiji Gejta, akušer-ginekološkinji, najbolje je planirati trudnoće u razmaku od 18 do 24 meseca.
„Kraći intervali između trudnoće manji od 18 meseci povezani su sa povećanom stopom prevremenih porođaja i beba sa malom porođajnom težinom“, rekla je Kesija. A posebno se osvrnula i na porođaj carskim rezom. „Porođaj carskim rezom slabi zid materice, a sa skraćenim intervalom trudnoće dolazi do nepotpunog zarastanja ožiljaka, a samim tim i povećanog rizika od dehiscencije ožiljka/rupture materice“, objašnjava ona.
Mišljenje pedijatara o tome koja je idealna razlika između dece
Pedijatri često diskutuju da li postoji idealna starosna razlika između dece. Iako može izgledati kao jednostavno pitanje, dr Robert Hamilton, pedijatar u Zdravstvenom centru u Santa Monici, Kalifornija, rekao je da mnogi faktori utiču na ovu odluku.
„Starost majke, zdravlje majke i oca, finansijska, socijalna i obrazovna pitanja su faktori koje treba uzeti u obzir kada se rodi drugo ili treće, ili čak šesto dete, kao što je bio naš slučaj“, rekao je on.
Osim povećanog rizika od medicinskih komplikacija i dodatnog stresa koji se može dogoditi sa bliskim trudnoćama (manje od 18 meseci razmaka), Hamilton je rekao da ne postoji savršen ili „idealni razmak“ koji se može primeniti, jer je svaka porodica drugačija.
Dr Đina Pozner, pedijatrica iz Kalifornije, rekla je da u njenoj praksi, kada se deca rađaju u roku od godinu ili godinu i po dana jedno od drugog, roditelji najčešće budu pod velikim stresom u početku. „Nekima dvoje dece u pelenama u isto vreme je potpuno u redu, dok drugima stvara stres i muku“, rekla je ona.
Kao i drugi stručnjaci, Pozner je istakla da je odluka veoma individualizovana. Međutim, kada je razlika između dece 6 ili više godina, ona primećuje sasvim drugačiji odnos od dece bližeg uzrasta.
Mišljenje psihologa – postoji li preporučljivi starostni razmak između dece?
Psihološkinja Laura Markam, iz profesionalnog, ali i ličnog ugla mame i sestre, odgovarala je na pitanja o preporučljivom razmaku između dece, uz osvrt na fizičko i emocionalno zdravlje beba u odnosu na vremenski interval između trudnoća.
„Moj rođeni brat je samo 18 meseci stariji od mene. Nije mu bilo lako kad sam se rodila i dosta smo se takmičili, a on me je redovno udarao. Moj mlađi brat je dve godine mlađi i nikada se nismo igrali zajedno, iako smo bili bliskih godina. Braća i sestre mog muža su četiri i pet godina stariji od njega, i on je i danas bliži sa njima, nego ja sa svojom braćom, iako ih volim“, kaže ona.
Pa dodaje: „Tako da možete videti moju pristrasnost. Bliski razmak je faktor rizika koji obično možemo kontrolisati, za razliku od većine faktora rizika sa kojima se naša deca mogu suočiti. Briga o bebi je sveobuhvatno iskustvo. Ako dodate posao van kuće, u bilo kom obliku, to dodatno razvodnjava količinu pažnje koja je dostupna među decom“.
Laura istražuje emocionalni aspekt kroz perspektivu longitudinalnih studija i istraživanja koja pokazuju da bliski razmak može uticati na samopoštovanje i međusobni odnos dece.
Čuvena Kauai studija otkrila je da je razmak između dece bliži od dve godine bio faktor rizika za oba deteta, zato što nijedno dete nije dobilo dovoljno pažnje od majke da stvori blisku vezu između majke i deteta, koja je deci potrebna za cvetanje. Međutim, kasniji podaci sugerišu da je to tačno samo kada deca žive u siromaštvu, što predstavlja značajan dodatni stres za porodicu. Novija švedska studija podržala je ove rezultate u veoma različitoj kohorti. Pored toga, mnoga istraživanja tvrde da se druga deca rođena u bliskom razmaku testiraju kao manje inteligentna.
U nacionalnom istraživanju više od 1.700 dečaka tinejdžera, Džini Kidvel, psihološkinja sa Univerziteta u Tenesiju, otkrila je da deca imaju negativniji pogled na sebe i svoje roditelje kada su njihova braća i sestre rođena sa malim razmakom.
Laura deli svoje iskustvo kao majka, naglašavajući važnost balansiranja između roditeljstva i individualnih potreba. Iako je odluka o razmaku između dece lična, Laura podseća na izazove i potrebu za posvećivanjem pažnje svakom detetu.
Šta o tome misle roditelji?
„Nije važna razlika, ako su zreli roditelji za vaspitavanje.“
„Individualno. Kod mene je između prvog i drugog sina 4 godine, između drugog i trećeg 7 godina. Nisam želela da bude mala razlika iz razloga što se svakom detetu treba posvetiti bar prve 3 godine, dok ne bude spremno samostalno da jede, ide u toalet i slično“.
„Ah! Svejedno, nek su djeca živa i zdrava! Imam još 2 sestre razlika 5 i 15 godina! Sve se dobro tj. super slažemo!“
„Ili jedno za drugim, da bude bliskost, ili velika razlika, preko deset godina, da nemaju dodirne tačke, sve ostalo haos.“
„Onolika koliko je potrebno roditeljima da budu spremni. I veća i manja razlika imaju svoje čari. Ja lično sam za veću razliku.“
„Za decu je bolje da su bliži uzrastom jer budu poprilično vezaniji, ali i to mislim da zavisi od toga kako se roditelji odnose prema deci, u smislu da nema sklanjanja, razdvajanja itd. E, sada, mala razlika je jako naporna za mame, ma koliko dobro da su organizovane. Ali sam svakako za manju razliku.“
Izvor: zadovoljna.nova.rs
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: RODITELJSTVO
Otac Predrag Popović: Možete upropastiti dete na dva načina
Otac Predrag Popović neretko govori o tome koliko je porodica važna, koliko su roditelji krljučna karika u obrazovanju čoveka, kao i kako roditelji mogu uticati na život i karakter svog...
Ćerka mi je rekla da su je u školi nazvali glupom i ružnom. Evo šta sam uradila
“Mila, šta je bilo?” “Mama, drugarice su rekle da imam ružnu kosu i da sam glupa” – rekla je i briznula u plač. Na ovako nešto je retko koji roditelj...
Da li će plakanje istraumirati moje dete?
Kako da znam da li će plakanje istraumirati moje dete i koji su to događaji i situacije koje na moje dete mogu ostaviti trajne (negativne) posledice - pitanja su koja...
Jovana Papan: Postoje dečija ponašanja koja slobodno možete ignorisati
Okupili su 100 britanskih roditelja i ispitivali ih o njihovom roditeljstvu. Oko polovine njih se izjasnilo kao “nežni roditelji”, od toga su 84% bile bele, visoko obrazovane žene. Šta ovaj...
Nema komentara.