Privilegovanost: kad roditelji ne postavljaju realistične granice

Kod problema sa granicama, toliko mnogo se bavite svojim potrebama da se ne obazirete na druge ljude.
privilegovanost
Privilegovanost: kad roditelji ne postavljaju realistične granice

Privilegovanost je „životna zamka“ koja čini da se osećate posebnim. Takođe,niste sposobni da prihvatite realistične (odmerene) granice u životu.

Kod problema sa granicama, toliko mnogo se bavite svojim potrebama da se ne obazirete na druge ljudeTo možda radite u tolikoj meri da drugi misle kako ste sebični, zahtevni, egocentrični, narcisoidni i da volite da upravljate drugima. I moguće je da imate problema sa samokontrolom. Toliko ste impulsivni ili emotivni da imate poteškoća u ostvarivanju dugoročnih ciljeva. Uvek birate samo trenutno zadovoljenje. Ne podnosite rutinu i dosadne zadatke. Učite kako ste posebni, da imate privilegiju da sve radite na svoj način.

- Advertisement -

Montesori vaspitanje: Kako postaviti granice i reći “ne”?

Imati realistične granice znači prihvatati realistične unutrašnje i spoljašnje granice svog ponašanja. To podrazumeva i sposobnost da razumemo i uzimamo u obzir tuđe potrebe u svojim postupcima – da pravično balansiramo svoje potrebe sa tuđim potrebama. Podrazumeva i sposobnost da primenjujemo dovoljno samokontrole i samodiscipline da bismo ostvarili svoje ciljeve i izbegli društvenu kaznu.

Kad odrastamo u sredini koja postavlja realistične granice, roditelji određuju posledice za naše ponašanje, koje nagrađuju odmerenu samokontrolu i samodisciplinu. Ne udovoljavaju nam preterano niti nam daju preteranu slobodu. Uče nas da budemo odgovorni. Moramo da radimo školske zadatke i obavljamo rutinske poslove. Roditelji nam pomažu da učimo da shvatimo i uvažavamo tuđa gledišta i da imamo osećaj za potrebe drugih ljudi. Uče nas da nepotrebno ne povređujemo druge ljude. Učimo da poštujemo prava i slobode drugih ljudi.

No, moguće je da vaše detinjstvo nije podsticalo racionalne granice. Možda su vaši roditelji bili preterano popustljivi i previše vam ugađali. Davali su vam sve što biste poželeli. Nagrađivali su vaše manipulativno ponašanje – kad god biste imali napad besa, bilo bi po vašem. Nisu vas adekvatno nadzirali. Dozvoljavali su vam da izražavate ljutnju bez ograničenja. Nikad niste naučili pojam recipročnosti. Nisu vas podsticali da razumete potrebe drugih ljudi, niti da uzimate u obzir osećanja drugih ljudi. Nisu vas učili samodisciplini i samokontoli.

Zašto je važno postaviti zdrave granice svojoj deci

Privilegovanost može da bude štetna po vaš život. Na kraju dosadite ljudima. Ili vas napuste, ili vam vrate milo za drago. Partner raskine sa vama, prijatelji prestanu da provode vreme sa vama, dobijete otkaz na poslu. Ako vaš problem sa granicama obuhvata poteškoće sa samodisciplinom i samokontrolom, Privilegovanost može da vam ugrozi zdravlje. Možete previše pušiti, postati zavisnik od droge, premalo vežbati, prejedati se. Možete čak i počiniti zločine, recimo, izgubiti vlast nad sobom pa nekoga napasti, ili vas mogu uhapsiti zbog vožnje u pijanom stanju. Problemi sa samodisciplinom mogu vam onemogućiti ostvarenje životnih ciljeva. Može vam biti preteško da se disciplinujete da biste obavili neophodan posao.

Ljudi koji imaju probleme sa granicama veoma su skloni svaljivanju krivice na druge.  Umesto da priznaju da su sami uzrok vlatitih problema, oni krive druge, i zbog toga su vrlo slabo motivisani da se promene.

 

- Advertisement -

Osmislite-zivot iznovaOdlomak iz knjige:

OSMISLITE ŽIVOT IZNOVA
Džefri Jang & Dženet Klosko
Kako prerasti sputavajuće psihičke sheme – Shema terapija u praksi

Psihopolis, 2018.

KAKO DA SE OSLOBODITE DESTRUKTIVNIH ŽIVOTNIH ZAMKI

  • Šta su životne zamke ili životne sheme?
  • Kako da prepoznate i promenite svoje negativne životne obrasce?
  • Zašto ponavljamo patnje i negativne obrasce iz detinjstva?

Izvor: Detinjarije.com

spot_img

Najnovije

Psihološkinja objasnila – zašto nije dobro da dete uvek bude poslušno

Roditelji žele da deca budu poslušna, ali to nije dobro - psihološkinja upozorila na tihu i skrivenu opasnost

Poremećaj protivljenja i prkosa kod dece (ODD) – kako prepoznati da postoji problem

Opozicioni prkosni poremećaj (engl. oppositional defiant disorder = ODD) je termin koji se koristi za decu i adolescente koja pokazuju ponavljajući obrazac prkosnog i negativnog ponašanja prema ljudima

Dobre vesti za roditelje trojki, četvorki, petorki, šestorki i duplih blizanaca: Stiže stalna novčana pomoć

Evo šta vam je potrebno od dokumenata i gde se podnose kako biste ostvarili pravo na ovu pomoć

Volite pečeno kestenje? Evo saveta kako da ih pripremite kod kuće

Kesteni vrući, vrući... S nestrpljenjem smo dočekali sezonu omiljenih šumskih plodova – kestena!

Kako da ZAISTA steknete poštovanje svoje dece? Svaki roditelj tome teži

Deca će vas poštovati tek kad naučite ovu moćnu rečenicu - jednostavna je, a menja sve

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img