Psihoterapeut: Deci treba ljubav, ali i disciplinovanje

Ljubav i pohvala su neophodni, ali isto tako je neophodno da nauče šta znači “ne” i “moraš”, to je konflikt iz kog se uči. Kako isiče psihoterapeut, to je ono što savremeni roditelji nekako zaboravljaju.

Roditelji često prave grešku jer popuštaju deci kada dođe do konfliktnih situacija. Konflikt je deo procesa socijalizacije i razvoja deteta, te roditelji treba da nastoje da prevladaju. “Njihov zadatak je da prevladaju”, istakao je psihoterapeut Zoran Milivojević u podkastu “Biznis priče”

Deci treba sa jedne strane ljubav, a sa druge disciplinovanje.  Moraju da nauče šta sme i šta mora, to je proces socijalizacije. Ljubav i pohvala su neophodni, ali isto tako je neophodno da nauče šta znači “ne” i “moraš”, to je konflikt iz kog se uči. Kako isiče psihoterapeut, to je ono što savremeni roditelji nekako zaboravljaju.

- Advertisement -

Malo dete misli kad mu nešto ne date da ga ne volite. Mame ne žele da dete misli da ga ne vole.

Foto: Canva

U takvim situacijama, “roditelji gledaju emocije deteta, a ne udaljeni cilj. A udaljeni cilj je da pripreme dete za samostalni život u ljudskom društvu”, ističe Milivojević.

Šta je najveći problem koji roditelji mogu da naprave detetu?

Roditelji koji deci decu previše štite, daju im previše pažnje i zanemaruju postavljanje pravila, deci mogu naneti više štete nego koristi. Zadatak roditelja je da “pruže ljubav, da disciplinuju dete i da ga uče empatiji”.

Zanemarena deca

Ako roditelj ne brine o detetu, ono je divlje i nije dovoljno socijalizovano. Za njega roditelji ne mare, te im nisu bitni ni njegovi postupci. To što roditelj zanemaruje dete ne mora da znači da ga ne voli, već može biti prekupiran obavezama i poslom. “Roditelji koji rade po dva posla, u toj igri preživljavanja, često nemaju vremena za dete. I onda to dete odraste u osobu koja nike dovoljno socijalizovana”, govori stručnjak.

Maltretirana deca

- Advertisement -

Postoje i oni roditelji koji maltretiraju decu, koji ne razlikuju ljutnju od prezira i mržnje. Pa kada dete nešto pogrešno uradi oni ga vređaju, što znatno šteti detetovom razvoju i ostavlja razne traume. Dete tako razvija negativan stav prema sebi.

Roditelj treba da potvrdi vrednost deteta, a ne suprotno.

Prezaštićena deca

Roditelji koji su u velikom strahu da će da izgube dete, skloni su prezaštićivanju. Uzroci straha su različiti, recimo bolest deteta u ranom uzrastu, nemogućnost da dobiju dete dugo i slično.

Ovakvi roditelji koji žive u stalnom strahu deci ne dozvoljavaju da savladaju izazove, jer stalno brinu da će se povrediti ili će im se nešto ružno desiti. Na ovaj način oni remete razvoj deteta. Deca koja su prezaštićivana, često su nespremna za život jer je uvek postojao neko ko je nešto radio za njih.

Foto: Canva

Takva deca odrastaju u tzv. pasivno-zavisne ličnosti. Pasivne ličnosti doživljavaju svet kao opasan, a sebe kao nedovoljno sposobne, zbog čega se plaše i kada roditelji više nisu tu, traže dominantne partnere koji će ih zaštititi i voditi kroz život.

“Previše ljubavi ne može da naškodi deci. Ono što razmaženoj deci fali je nedostatak discipline. Decu slobodno možete da hvalite, ali morate da ih disciplinujete. “

Milivojević kaže da je 90% disciplinovanja naučiti dete da MORA. “Moraš da namestiš krevet”,  “Moraš da opereš zube”… Dete naravno pruža otpor, ali kada shvati da mora, počinje da radi šta roditelji traže i tako nastaje navika. A dobre navike su najbolja osnova za uspeh u životu.

- Advertisement -

Autor: Redakcija portala

spot_img

Najnovije

O čemu pričate sa decom na kraju školske godine

Jer ono što dete čuje na kraju školske godine često se ne odnosi samo na školu.

Zašto su deca često privučena junacima koji krše pravila?

Kada vidi junaka koji krši pravila, dete ne razmišlja: „Super, i ja ću sada biti bezobrazan.“

Ako je vaše dete je barometar vaše sreće, očekuju vas problemi

Vremenom, kako deca u ovakvim porodicama bivaju starija, taj odnos sa roditeljem doživljavaju kao obavezu i breme sa kojim ne znaju kako izaći na kraj.

Učenice iz Srbije osvojile dve medalje na Evropskoj olimpijadi iz informatike

Evropska olimpijada iz informatike za devojke održana je u Čezenatiku, od 12. do 18. maja, a okupila je 248 takmičarki iz 68 zemalja.

Ideja o „učionici bez zidova“ – kao rešenje za uspešnije učenje

Projekat „Povratak prirodi – Beremo, merimo, stvaramo u prirodi i učimo i odmaramo“ učiteljice Mirjana Mihok i Snežana Cvetinović uspešno realizuju već tri godine, kontinuirano unapređujući koncept „učionice bez zidova“ i integrisanog učenja u prirodi

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img