Psihoterapeut: Deci treba ljubav, ali i disciplinovanje

Ljubav i pohvala su neophodni, ali isto tako je neophodno da nauče šta znači “ne” i “moraš”, to je konflikt iz kog se uči. Kako isiče psihoterapeut, to je ono što savremeni roditelji nekako zaboravljaju.

Roditelji često prave grešku jer popuštaju deci kada dođe do konfliktnih situacija. Konflikt je deo procesa socijalizacije i razvoja deteta, te roditelji treba da nastoje da prevladaju. “Njihov zadatak je da prevladaju”, istakao je psihoterapeut Zoran Milivojević u podkastu “Biznis priče”

Deci treba sa jedne strane ljubav, a sa druge disciplinovanje.  Moraju da nauče šta sme i šta mora, to je proces socijalizacije. Ljubav i pohvala su neophodni, ali isto tako je neophodno da nauče šta znači “ne” i “moraš”, to je konflikt iz kog se uči. Kako isiče psihoterapeut, to je ono što savremeni roditelji nekako zaboravljaju.

- Advertisement -

Malo dete misli kad mu nešto ne date da ga ne volite. Mame ne žele da dete misli da ga ne vole.

Foto: Canva

U takvim situacijama, “roditelji gledaju emocije deteta, a ne udaljeni cilj. A udaljeni cilj je da pripreme dete za samostalni život u ljudskom društvu”, ističe Milivojević.

Šta je najveći problem koji roditelji mogu da naprave detetu?

Roditelji koji deci decu previše štite, daju im previše pažnje i zanemaruju postavljanje pravila, deci mogu naneti više štete nego koristi. Zadatak roditelja je da “pruže ljubav, da disciplinuju dete i da ga uče empatiji”.

Zanemarena deca

Ako roditelj ne brine o detetu, ono je divlje i nije dovoljno socijalizovano. Za njega roditelji ne mare, te im nisu bitni ni njegovi postupci. To što roditelj zanemaruje dete ne mora da znači da ga ne voli, već može biti prekupiran obavezama i poslom. “Roditelji koji rade po dva posla, u toj igri preživljavanja, često nemaju vremena za dete. I onda to dete odraste u osobu koja nike dovoljno socijalizovana”, govori stručnjak.

Maltretirana deca

- Advertisement -

Postoje i oni roditelji koji maltretiraju decu, koji ne razlikuju ljutnju od prezira i mržnje. Pa kada dete nešto pogrešno uradi oni ga vređaju, što znatno šteti detetovom razvoju i ostavlja razne traume. Dete tako razvija negativan stav prema sebi.

Roditelj treba da potvrdi vrednost deteta, a ne suprotno.

Prezaštićena deca

Roditelji koji su u velikom strahu da će da izgube dete, skloni su prezaštićivanju. Uzroci straha su različiti, recimo bolest deteta u ranom uzrastu, nemogućnost da dobiju dete dugo i slično.

Ovakvi roditelji koji žive u stalnom strahu deci ne dozvoljavaju da savladaju izazove, jer stalno brinu da će se povrediti ili će im se nešto ružno desiti. Na ovaj način oni remete razvoj deteta. Deca koja su prezaštićivana, često su nespremna za život jer je uvek postojao neko ko je nešto radio za njih.

Foto: Canva

Takva deca odrastaju u tzv. pasivno-zavisne ličnosti. Pasivne ličnosti doživljavaju svet kao opasan, a sebe kao nedovoljno sposobne, zbog čega se plaše i kada roditelji više nisu tu, traže dominantne partnere koji će ih zaštititi i voditi kroz život.

“Previše ljubavi ne može da naškodi deci. Ono što razmaženoj deci fali je nedostatak discipline. Decu slobodno možete da hvalite, ali morate da ih disciplinujete. “

Milivojević kaže da je 90% disciplinovanja naučiti dete da MORA. “Moraš da namestiš krevet”,  “Moraš da opereš zube”… Dete naravno pruža otpor, ali kada shvati da mora, počinje da radi šta roditelji traže i tako nastaje navika. A dobre navike su najbolja osnova za uspeh u životu.

- Advertisement -

Autor: Redakcija portala

spot_img

Najnovije

Da li imate osećaj da dan traje kraće?

Usled opšteg ubrzanja životnog tempa, javila se otežanost realizovanja svih obaveza u toku 24 sata, a to stvara utisak o značajnom ubrzanju protoka vremena. Istovremeno, savremene digitalne aplikacije za komunikaciju zamenile su živu reč što vodi ka površnosti, pa i socijalnoj otuđenosti. Piše: Marija Bulajić Škuletić, sociološkinja

U kakvoj su vezi broj dece koju imate, i dužina života

Rađanje većeg broja dece ili, s druge strane, ostanak bez potomaka u vezi se kraćim životnim vekom i bržim biološkim starenjem, pokazali su rezultati nedavne studije koju je sproveo tim istraživača sa Univerziteta u Helsinkiju u Finskoj.

Šta dete uči o životu kroz odnos sa majkom

Odnos majke i deteta ima snažan uticaj na to kakvi će ljudi ta deca postati.

Digitalni autizam: tiha posledica detinjstva pred ekranom

Ova pojava nije klinička dijagnoza, već opis realnih ponašanja koja pedijatri i logopedi sve češće primećuju kod dece koja su uzrasta između prve i četvrte godine.

Deca mnogo više uče kad im omogućimo da slede svoju radoznalost

Jednostavno rečeno, kad omogućimo deci da slede svoju radoznalost i interesovanja, ona mnogo više uče. A dok uče mnogo više, ona postaju bolja u učenju.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img