Razvod roditelja: Dete najviše pati u „partnerskim igrama“

Razvod je veoma bolan i za roditelje i za dete, međutim bol ne mora uvek da ostavi negativne posledice. Kako će dete prebroditi razvod roditelja zavisi od toga kakvi su bili odnosi u porodici pre odluke o razvodu braka. Odluku dvoje odraslih o tome da ne žive više zajedno dete doživljava pre kroz posledice takve […]

Razvod je veoma bolan i za roditelje i za dete, međutim bol ne mora uvek da ostavi negativne posledice. Kako će dete prebroditi razvod roditelja zavisi od toga kakvi su bili odnosi u porodici pre odluke o razvodu braka.
Odluku dvoje odraslih o tome da ne žive više zajedno dete doživljava pre kroz posledice takve odluke, nego što razume razvoj takvog događaja. Stručnjaci upućuju na podatak da roditelji, odnosno supružnici razvod doživljavaju kao gubitak za koji se veruje da je po traumatičnom iskustvu drugi po redu, odmah posle smrti najbližih.

Rukovodilac SOS dečje linije Roditeljskog telefona Željka Burgund objašnjava da deca nemaju dovoljno životnog iskustva da bi shvatila neku traumu, te najčešće sebe stavljaju u fokus događaja – od toga da sebe krive za razvod roditelja do toga da postaju nesigurna, bez samopoštovanja.

- Advertisement -

„Da njihovo dete ne bi stradalo, roditelji moraju da budu tim. Ukoliko su česte svađe među roditeljima tokom razvoda, dete može da strada i emotivno i zdravstveno. Nekad je tuga tolika da se dete povuče u sebe, počne da piški u krevet, ima lošiji apetit, ne može da se koncentriše, pažnja mu je lošija, popusti u školi“, ističe Burgund.

„Bez obzira na uzrast deteta razvod roditelja deluje negativno na njegov emotivni i psihički život. Zato je istina i direktnost u pojašnjavanju razloga za razvod uvek dobrodošla“, ističe psiholog i supervizor Roditeljskog telefona Hristina Brđović.

„Nećemo isto razgovarati sa detetom od dve-tri godine, predškolcem, detetom školskog uzrasta ili starijim tinejdžerom. Razgovor mora biti prilagođen njihovom uzrastu jer se razumevanje razvoda razlikuje od uzrasta“, napominje Brđović.

„A dete će pre ili kasnije biti zahvalno za istinu, bez obzira kakva ona bila“, pojašnjava Željka Burgund.

„Dete će daleko više poštovati činjenicu da su roditelji bili iskreni prema njima. Deca ne zameraju roditeljima što se razvode, već odnos prema njima koji se menja. On može biti takav da ih roditelji odstrane iz svog života, ne mora to da bude uvek fizički, nego emotivno. U toku razvoda roditelji od svog emotivnog problema „ne vide“ decu i za njih je to veoma bolno“ – objašnjava Burgund i dodaje da bi svaki roditelj trebalo da bude „otvoren“ u razgovoru sa decom i da pokaže koliko su im ona važna!

„Dete najviše pati u tzv. „partnerskim igrama“ tokom razvoda“, navodi Hristina Brđović.

- Advertisement -

„Roditelji često u razvodu zaborave na decu i bave se svojim partnerskim odnosom. Sa idejom da se bave decom s vremenom ih uključuju u partnersku relaciju, što za dete može da bude veoma bolno. Deca ne bi smela da budu tema u smislu „reci tati…“, „reci mami…“ jer deca nisu pismonoše. Svaki dogovor između roditelja za vreme razvoda mora da bude partnerski bez uplitanja dece“, ističe Brđovićeva.

„Direktni savet za sve roditelje jeste taj da budu dobri partneri u roditeljstvu za vreme i posle razvoda jer sve što se čini drugačije protivno je interesu deteta“, dodaje Željka Burgund.

Svaku roditeljsku dilemu, pa i takvu da li je bolje biti u lošem braku ili ga okončati razvodom, da li kao roditelj imate pravo na grešku i kako je ispraviti, ukoliko je ne podelite sa prijateljem, onda je podelite sa stručnjacima. Broj Roditeljskog telefona je 0800 007 000, a savetodavna usluga je anonimna, poverljiva, besplatna i profesionalna.

Izvor: RTV

spot_img

Najnovije

Nasilje se i dalje normalizuje u sportu: 77% prijavljenih negativnih iskustava čine vikanje, vređanje i ponižavanje dece

Kada disciplina prestaje da bude vaspitna metoda, a postaje nasilje? Na to pitanje odgovara istraživanje koje je uradila prof dr Jovana Škorić, a koje otkriva zabrinjavajuću svakodnevicu mnogih mladih sportista u Srbiji

Stiže najduži dan u godini – kada tačno počinje leto?

Prvog dana leta dnevno svetlo u Beogradu trajaće čak 15 sati i 36 minuta: sunce izlazi u 4.53, a zalazi u 20.27.

Izrečena presuda: Vladimiru Kecmanoviću 14 i po godina zatvora, Miljani Kecmanović skoro tri godine

Viši sud u Beogradu osudio je Vladimira Kecmanovića na kaznu zatvora 14 godina i 6 meseci, a Miljanu Kecmanović na dve godine i 11 meseci zatvora.

Roditelji su danas „helikopteri“ – deci treba oslonac, ne stalni nadzor

Istraživanja pokazuju da deca koja su odrastala tokom šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka nisu postala stabilniji ljudi zato što su imala bolje roditelje ili kvalitetnije obrazovanje, već zato što su mnogo ranije naučila da se nose sa problemima, međusobnim sukobima i dosadom.

Fudbalski savez Srbije i UEFA lansiraju slikovnicu „Loptoslav u misiji spasimo fudbal“: Kako se grade kapiteni budućnosti

Namenjena deci uzrasta od 5 do 10 godina, ova knjiga vodi najmlađe čitaoce kroz uzbudljivu avanturu u kojoj sestri i bratu Kasji i Martinu u pomoć stiže Loptoslav, mudri čuvar tajni fer-pleja.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img