Ne smatrajte svoje dete preplašenim. Jedini način da prevaziđe strah jeste da od vas dobije potvrdu da ono to može.
K ima 11 godina, odlična je učenica i dolazi po preporuci logopeda zbog mucanja.
M: Ona je generalno plašljiva kao osoba. Evo i sad je trema drma.
P: Dobro, ali ja sam joj skroz nepoznata. A ona je došla ovde da priča o nečemu što joj je problem. U tom smislu… u redu je što ima tremu. Zato ćemo mi polako…. osmehne se K.
Prepoznajte anskioznost kod dece na vreme
M: Ona je po prirodi plašljiva, uplašena, boji se svega. Ja je juče vidim, pune oči suza. Šta je bilo? Pa bojim se šta ću dobiti iz matematike. Da li je to matematika, srpski, bilo koji predmet ona ima strah.
P: K ajde molim te izađi malo ispred da crtaš dok ja pričam sa mamom, može?
K izlazi.
P: Dakle dokle god vi budete… neophodno je da vi nju ne smatrate preplašenom. Ja znam da to sad zvuči paradoksalno, ali jedini način da ona prevaziđe strah jeste da od vas dobije potvrdu da ona to može. Dokle god vi nju tako vidite, kao uplašenu, preplašenu, ona će sigurno to i biti…
“Ne smatrajte svoje dete preplašenim. Jedini način da prevaziđe strah jeste da od vas dobije potvrdu da ono to može.”
M: Mhm.
P: Bez obzira što možda ne mislite da je to tako, probajte da joj šaljete poruke dobro je, ti si okej, ti si hrabra, već više puta si to radila, ja sam sigurna da ti to možeš, jeste da se ponekad uplašiš, ali nije to strašno, svako se uplaši… Bez obzira što je to kod nje malo jače, da joj šaljete obrnute poruke.
13 moćnih rečenica koje dokazano pomažu u smirivanju anksiozne i plašljive dece
M: Obrnute poruke.
T: Da. I svaki put kad uradi nešto uprkos tome što se uplašila obavezno je pohvalite.
Usmeravajte svoju decu u onom smeru u kom vi želite. Ne zaboravite da vam veruju. Sve što treba da nauče o sebi najpre će čuti od vas. Imajte to na umu kada im govorite kakva su.
Priče sa stranice nastale su kao proizvod rada sa decom i roditeljima u Razvojnom savetovalištu doma zdravlja Zvezdara.
Izvor: Psihosinergija
Kako razlikovati normalan strah od anksioznih poremećaja kod dece?
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Danijela Budiša Ubović: Psihološka zavisnost od roditelja – snažno osećanje dužnosti drži decu uz roditelje
Psihološka zavisnost od roditelja u velikoj meri može uticati na donošenje odluka u životu pojedinca koji bi trebalo da živi svoj život i oblikuje ga kako misli da treba pa...
Dr Vladimir Đurić: Niko ne može sve, a i da može – džaba mu ako ga to košta mentalnog zdravlja
O mentalnom zdravlju, zdravom odnosu prema sebi i važnosti očuvanja dobre energije kao i prvim simptomima 'pregorevanja', dr Vladimir Đurić, doktor medicine, specijalista psihijatrije, edukant psihoterapije - rekao je sledeće:...
Danijela Budiša-Ubović: ‘Radovi u toku’ – značajna faza u procesu samospoznaje
Svaki pojedinac prolazi kroz sopstvene faze i procese samospoznaje - kao jednog značajnog puta do svoje prave prirode, do spoznaje svojih osećanja i načina na koji ćemo se sa njima...
Ranko Rajović: Škola ne služi da deca nauče matematiku i fiziku, već da razviju kompletnu ličnost
O nedostatku empatije kod dece Ranko Rajović je govorio u podkastu “Agelast” sa autorom i voditeljem Galebom Nikačevićem. “Kad imaju problem sa empatijom, oni se ne snalaze. Oni reaguju drugačije,...
Nema komentara.