spot_img
spot_img

Slikamo đačke knjižice, diplome, dižemo kredite zbog dečijih rođendana…

Svi želimo da živimo holivudske živote, volimo da budemo popularni, da se priča o nama, bez obzira na koji način ćemo steći tu popularnost. No, šta mi time poručujemo detetu?

Psihoterapeutkinja Vahida Đedović, poznata i kao “doktorka za ljubav”, bila je gošća “Novog dana” na televiziji N1, a govorila o deci kao “statusnim simbolima” i o tome kako roditelji deci nameću maske od malih nogu.

Đedović piše i kolumne za mnoge časopise, a objavila je i dve knjige – “Terapeut ljubavi” i “Obući košulju srećnog čoveka”.

- Advertisement -

Dete kao statusni simbol

Psihoterapeutkinju su pitali ko smo mi, a ona je rekla kako je jako teško spoznati samog sebe te da je to jedan mukotrpan i dugotrajan proces, ali se može provesti.

– Od detinjstva smo počeli da namećemo te maske na sebe, jer roditelji, iz najbolje namere, to rade svojoj deci i greše često jer postavljaju pred decu prevelike zahteve, pogotovo u današnje doba kada je dete više statusni simbol nego dete, kada dete mora da svira klavir sa pet godina, kad mora da uči nekoliko jezika pa se roditelji hvale time, kaže Đedović i pojašnjava:

– Stavljaju se preveliki zahtevi pred decu koja nemaju mogućnost da se igraju i tako gube suštinsko biće jer možda oni ne žele to što im roditelji nude. Roditelji misle da je sve bolje nego da budu na internetu, međutim, roditelji treba da posvete vreme svome detetu i da se igraju sa svojom decom.

– Ima toga da roditelji svoje neostvarene snove žive kroz živote dece. Društvene mreže su odličan primer toga. Danas je moderno da se slikaju đačke knjižice, diplome, da se hvali kako dete ima prosek 5.0. No, šta mi time poručujemo detetu? Ne treba tome poseban značaj pridavati. Roditelji nemaju ispunjen svoj život.

Sve je postalo takmičenje

– Kad se slave rođendani dece, dižu se krediti da se proslavi. To je postalo kao jedna vrsta takmičenja ko će bolji rođendan napraviti. Isto je sa decom koja se među sobom takmiče gde idu na zimovanje, rekla je ona za N1.

Takođe, kazala je i kako živimo lažne živote.

- Advertisement -

– Sve nam je to došlo vremenom, iz Holivuda, svi želimo da živimo holivudske živote, volimo da budemo popularni, da se priča o nama, bez obzira na koji način ćemo steći tu popularnost. Žene često znaju napraviti popularnost predstavljajući se kao žrtve. Deci su uzori starlete i ljudi sa rijalitija, istakla je poznata psihoterapeutkinja.

Rekla je i kako se to dešava jer roditelji nisu posvećeni svojoj deci dovoljno.

– Detetu se treba dati da bude suštinsko dete – reći mu “ja te volim bez obzira ako imaš trojke u knjižici”. Nećete danas videti da će iko postaviti tu fotografiju na društvene mreže. Takođe, više nisu dovoljne petice, sad je dovoljno samo 5.0. Moje dete mora biti najbolje zato što to govori o meni. Ljudi vole često da govore moje jer nemaju ništa svoje, naglasila je.

spot_img
spot_img

Najnovije

„Ali on ne želi!“ – kada dete bira, a kada odlučuje roditelj?

"U sigurnom odnosu sa nama dete treba postepeno da nauči da može da podnese frustraciju i neprijatnost i da neprijatno osećanje samo po sebi nije znak da nešto mora odmah da se promeni" - piše Nataša Drageljević, vaspitačica i direktorica PU "Mala škola" u Sremskoj Kamenici

Kad dijabetes uđe u pubertet: Događaj posvećen roditeljima dece sa dijabetesom tipa 1

Cilj događaja je da roditeljima pruži pouzdane informacije, praktične smernice i prostor za međusobno povezivanje i razmenu iskustava o pitanjima koja su važna upravo njihovoj porodici.

Dete je počelo da zamuckuje: Kada je u pitanju razvojna faza, a kada početak mucanja?

Povremene teškoće u održavanju tečnog govora veoma su česte u predškolskom uzrastu, naročito između druge i pete godine.

Šta pitati dete umesto „Kako je bilo u školi?“

Razgovor o školi ne bi trebalo da služi samo proveravanju ocena, domaćih zadataka i ponašanja. Njegov pravi cilj jeste da razumemo kako se dete oseća u svetu u kojem provodi veliki deo dana.

Šta od insekata možemo da naučimo o donošenju odluka

Ljudi vole da veruju da ih sposobnost razmišljanja izdvaja od ostalih živih bića. Ipak, to što raspolažemo složenim mozgom ne znači da uvek donosimo dobre odluke. Naprotiv, veliki broj mogućnosti, snažna uverenja ili stres često mogu da nas odvedu do pogrešnog izbora.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img