Što pre treba da se uradi kompletna revizija nastavnih planova i programa koji su preobimni.
Foto: D. Jevremović, Politika.rs
Predlog ministra prosvete Srđana Verbića da se obavezni izborni predmeti: veronauka i građansko vaspitanje, svedu na četiri umesto dosadašnjih 12 razreda epicentar je žestokih potresa u osnovnom i srednjem obrazovanju i izazvao je lavinu osuda: zaprepašćenje Crkve koja odlučno odbija tu inicijativu – zvaničnim saopštenjem Svetog arhijerejskog Sinoda ministra prosvete poziva da podnese ostavku i zaključuje da je njegov predlog „zapravo otvoreni poziv na ideološku segregaciju većine građana Srbije”.
Tome je prethodila oštra replika Građanskih inicijativa da je predlog o ukidanju veronauke i građanskog vaspitanja apsolutno neprihvatljiv. Prosvetni sindikati uvereni su da Verbićeva inicijativa doliva ulje na gorući problem tehnoloških viškova i da je njegova priča o rasterećenju učenika ubiranje jeftinih političkih poena.
– Bez obzira na neprimeren ton nekih reakcija, moram da budem zadovoljan što je inicijativa za reviziju nastavnog plana izazvala pažnju kakvu i treba da ima. Postojanje predmeta koji đake razdvajaju ne po interesovanju već po verskom opredeljenju njihovih roditelja jeste tema koja se tiče svih građana Srbije i mora o njoj da se diskutuje. Mnogo je gore da ona bude tabu tema o kojoj ne sme da se priča – kaže u intervjuu za „Politiku” Srđan Verbić, ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja.
Šta vas je podstaklo da predložite da se veronauka i građansko vaspitanje svedu na četiri razreda?
Moj predlog je pre svega poziv na preispitivanje uloge obaveznih izbornih predmeta u našim školama. Lično smatram da bi u ovom trenutku najsmislenije rešenje bilo da se građansko vaspitanje i veronauka svedu na četiri razreda. Još bolje bi bilo da mogu da se svedu na zajednički predmet koji bi se bavio tolerancijom, istorijom religije, upoznavanjem drugih kultura. Što pre treba da se uradi kompletna revizija nastavnih planova i programa koji su preobimni. Predložio sam to na konstitutivnoj sednici Nacionalnog prosvetnog saveta (NPS), prvoj posle devet meseci, gde smo imali priliku da vidimo koliko nam nedostaju konstruktivne akcije saveta. Njihova najvažnija uloga sada je promena programa i planova nastave. Tu temu smo zanemarivali godinama, razmišljajući isključivo o tome koliko će ko imati časova. To mora da se osmisli bolje i konačno bude usmereno na to šta su željeni ciljevi i ishodi obrazovanja, a ne koliko ko ima časova i kako se zovu predmeti.
Seča predmeta izazvaće dalje potrese i haos u školama, procenjuju prosvetni sindikati…
Oni su tu da brane svoje članove i broj časova, a na ministru je da razmišlja o tome šta je dobro za đake, za obrazovni sistem. Evidentno je da su đaci preopterećeni, imaju previše časova. Bilo bi izuzetno korisno kada bi više vremena provodili u biblioteci, društveno korisnom radu, zajedničkim aktivnostima usmerenim ka razvijanju timskog duha, vannastavnim aktivnostima.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: OBRAZOVANJE
U trogodišnjim srednjim školama i do 95 odsto funkcionalno nepismenih đaka: Alarmantni podaci PISA istraživanja
Učenici trogodišnjih srednjih stručnih škola pokazuju značajno lošije rezultate na PISA testiranju od vršnjaka koji pohađaju gimnazije, pokazuje analiza u upravo objavljenom nacionalnom izveštaju PISA 2022 istraživanja. Alarmantan podatak iz...
Počela prijava za prijemni ispit za specijalizovana odeljenja srednje škole
Počela prijava za prijemni ispit za upis u specijalizovana odeljenja gimnazija, kao i za umetničke srednje škole počela je 15. aprila i trajaće do 22. aprila 2024. godine, do 16 časova....
Najbolji nastavnici znaju – kako da učionice ne budu “smorionice”
Najbolji nastavnici na svetu znaju kako učenje može biti srećno. Učiteljica Željana Radojičić Lukić poručuje da su "učionice postale smorionice" i da moramo da zakotrljamo ozbiljnu obrazovnu reformu koja će...
Istoričarka Dubravka Stojanović o problemima u evropskim udžbenicima istorije: Osnovan institut koji se bavi zlom koje proističe iz školstva
Bavi se pitanjem demokratije u Srbiji i na Balkanu krajem 19. i početkom 20. veka, kao i interpretacijama istorije u novijim srpskim udžbenicima, društvenom istorijom, procesima modernizacije, istorijom žena u...
Nema komentara.