Što pre treba da se uradi kompletna revizija nastavnih planova i programa koji su preobimni.
Foto: D. Jevremović, Politika.rs
Zna li prosvetna vlast koliko ima zaposlenih u prosveti?
To može da zna svako ko je dovoljno informatički pismen da ode na sajt ministarstva i u otvorenim podacima vidi koliko ima škola, gde se nalaze, koji je broj telefona, koliko ljudi radi…
U avgustu, kad je trebalo da se prebrojavaju viškovi, bilo je 100.500 zaposlenih u prosveti, s najavom dodele jednokratne pomoći u oktobru bilo je 108.000 prosvetara, pa 110.000. Poslednji podatak je 141.000 zaposlenih.
Kada kažemo 100.500 mislimo na broj efektivnih ljudi, odnosno koliko se isplaćuje punih plata. Zaposlenih ima više, jer nemaju svi pun fond časova. Kad je isplaćivana pomoć govorili smo i o zaposlenima u predškolskim ustanovama i u domovima učenika i studenata. Poslednja brojka 141.000 uključuje i zaposlene u visokom obrazovanju.
Šta će biti s viškovima, socijalni program više se ne pominje a trebalo je da bude okončan 31. decembra?
Iako je Zakon o maksimalnom broju zaposlenih u javnim službama donet pre tri meseca, tek pre tri nedelje donet je akt kojim se propisuje maksimalan broj zaposlenih, da smo ga ranije imali taj socijalni program mogao je da bude sproveden u svim školama, fakultetima, ministarstvima. Konačno ćemo to moći da sprovedemo u celom javnom sektoru.
Školama je potreban 12.571 nastavnik, višak je 3.222. Naizgled, to je nelogično.
Nije nelogično, na mesto biologa može da dođe samo biolog, zamena mora da bude stručna. Bez obzira na to što u nekoj školi postoji potreba za pet matematičara, ako imamo tri neraspoređena hemičara, oni neće moći da popune te prazne pozicije.
Šta će biti sa 16.300 ljudi koji rade na određeno? Zabrana zapošljavanja je na snazi.
Ljudi koji u prosveti rade na određeno su potrebni školama. Dok ne budu zaposleni za stalno obnavljaće ugovore na određeno ukoliko za njihovim angažovanjem bude postojala potreba.
Trebalo je da škole preuzmu nastavnike s nepunim fondom časova, problem navodno prave direktori – koliko ih je za to snosilo odgovornost?
Obim nepravilnosti koje smo uočili je prilično mali, pozitivno smo iznenađeni načinom na koji su direktori to sproveli. Ima nepravilnosti. Inspekcija obilazi škole, na koje su nam, pre svega, sindikati ukazali. Do sada smo za jednu školu utvrdili da je bilo ozbiljnih propusta, i siguran sam da će direktor biti smenjen.
Samo u Beogradu 156 direktora krši zakon, podaci su sindikata.
Takav podatak nisam video u nalazima inspekcija, a svi raspoloživi kapaciteti prosvetne inspekcije su svakodnevno na terenu.
Inspektori posete najavljuju direktorima?
Nije presudno da li se inspektori najavljuju, ako su direktori napravili prekršaj to će se videti.
Da li su radne grupe podnele prve predloge i kakve?
Radne grupe su podnele neke predloge i s tim ljudima ovih dana trebalo bi da o tome diskutujemo. Predlozi su mogli da budu ambiciozniji, recimo da su možda previše konzervativni, ali nisu oni konačni, nastavićemo da radimo na tome.
Šta je u obrazovanju urađeno otkako ste ministar?
Na primer, centar za priznavanje stranih visokoškolskih diploma. Zakonom o udžbenicima stvorili smo uslove da se uredi tržište udžbenika i smanji korupcija, prvi put je zaživeo javni informacioni sistem kao izvor relevantnih podataka, koji uključuje i dugo očekivani repozitorijum doktorskih disertacija.
Šta niste uradili?
Smatram da je bilo veoma važno, a nismo uradili platne razrede.
Izvor: Politika
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: OBRAZOVANJE
Beograd: Počele prijave za 20.000 dinara koje đacima dodeljuje Grad umesto besplatnih udžbenika
Sekretarijat za obrazovanje i dečju zaštitu poslalo je obaveštenje školama u Beogradu sa uputstvima za prikupljanje podataka od roditelja koji su potrebni za prijavu za pomoć koju grad dodeljuje umesto...
Nedelja sećanja i zajedništva – od 7. do 10. maja u svim školama u Srbiji
Na sastanku radne grupe za uspostavljanje memorijalnog centra u znak sećanja na žrtve masovnog ubstva u OŠ "Vladislav Ribnikar" u Beogradu, koja je formirana Odlukom Vlade Republike Srbije, doneta je...
U trogodišnjim srednjim školama i do 95 odsto funkcionalno nepismenih đaka: Alarmantni podaci PISA istraživanja
Učenici trogodišnjih srednjih stručnih škola pokazuju značajno lošije rezultate na PISA testiranju od vršnjaka koji pohađaju gimnazije, pokazuje analiza u upravo objavljenom nacionalnom izveštaju PISA 2022 istraživanja. Alarmantan podatak iz...
Počela prijava za prijemni ispit za specijalizovana odeljenja srednje škole
Počela prijava za prijemni ispit za upis u specijalizovana odeljenja gimnazija, kao i za umetničke srednje škole počela je 15. aprila i trajaće do 22. aprila 2024. godine, do 16 časova....
Nema komentara.