Pre ili kasnije desiće se i to da će vaše dete imati prijatelja, ili više njih, koji se vama neće dopadati. U daljem tekstu pročitajte nekoliko saveta kako da se postavite kada se nađete u takvoj situaciji.
Foto: Freepik
Tokom predškolskog perioda i mlađih razreda osnovne škole, prijateljstva vašeg deteta su uglavnom modelovana od strane vas. Vaše dete se druži sa decom vaših prijatelja ili sa decom iz kraja, vrtića i razreda sa čijim roditeljima ste se vi na neki način povezali. Selekciju, dakle, vršite vi na osnovu toga da li vam se dopadaju roditelji vršnjaka vašeg deteta. Tada se sve odvija pod vašim nadzorom – viđanje sa drugarima zavisi od toga da li vi imate vremena da dete odvedete na druženje, da li ste vi kući da bi njemu mogli da dođu drugari, i slično. Detetu je još uvek jako važno vaše mišljenje pa vam priča o svakome sa kim ostvaruje interakciju i do detalja prepričava svaki događaj.
Međutim, kroz par godina to se menja. Sviđalo se to vama ili ne, činjenica je da mišljenje vršnjaka i sama pripadnost vršnjačkoj grupi postaju prioritet. Sklapaju se nova prijateljstva na osnovu zajedničkih interesovanja, stavova i vrednosti koje dete počinje da formira ulaskom u adolescenciju, što je ujedno i faza formiranja njegovog ličnog identiteta koji će se, prirodno, u nekim segmentima razlikovati od onoga što ste vi očekivali i negovali. Pre ili kasnije desiće se i to da će vaše dete imati prijatelja, ili više njih, koji se vama neće dopadati. U daljem tekstu pročitajte nekoliko saveta kako da se postavite kada se nađete u takvoj situaciji.
Distancirajte se od donošenja zaključaka na osnovu spoljašnjeg izgleda.
Ili – ,,ne sudite o knjizi na osnovu korica’’. Pitajte sebe da li je ono što se vama ne sviđa u vezi sa prijateljem vašeg deteta zaista bitno. Da li je to način na koji se oblači? Muzika koju sluša? To što ima pirsing ili tetovažu? Sve ovo ne znači automatski da se radi o problematičnoj osobi, delinkventu. Da li vaše dete upada u probleme družeći se sa tim prijateljem? Imajte na umu da u nevolje upadaju i deca za koju se na prvi pogled ne bi reklo da su problematična.
Verujte da je vaše dete sposobno da donosi dobre odluke.
Tinejdžeri imaju razvijeno apstraktno mišljenje i mogu različite situacije da sagledavaju iz različitih uglova. Sve dok vaše dete ne pravi probleme i ni na koji način ne ugrožava sebe i/ili druge niti pokazuje znake poremećaja u ponašanju, treba da se držite po strani kada je izbor prijatelja u pitanju. Budite u toku, pokazujte interesovanje za to sa kim i kako provodi vreme, ali i verujte izboru svog deteta kada nemate dokaze da je u problemu.
Mnogobrojna istaživanja pokazuju da se uticaj vršnjačke grupe ogleda primarno u ovim površnim stvarima vezanim za izgled, muziku, mesta na koja se izlazi jer su to obeležja kojima se pokazuje pripadnost istoj, dok se mišljenje, bazična uverenja i vrednosti, odnosno ono što suštinski čini jednu ličnost, formiraju kroz porodične odnose. Dakle, velika je verovatnoća da vaše dete, iako se druži sa vršnjacima koji svi već aktivno konzumiraju cigarete, neće i samo postati pušač kada ima izgrađeno bazično uverenje da je to navika štetna po zdravlje.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Dr Biljana Pirgić, dečiji psihijatar: U vaspitavanju deteta važni trud, zainteresovanost i pažnja majke
O tome je govorila dr Biljana Pirgić, dečiji psihijatar: "Kad pričamo o tome šta deci treba i kako ih treba podizati jako je važno da razgraničimo šta su potrebe, a...
Dr Ramani Durvasula: Mentalno zdravlje se meri fleksibilnošću psihe
Dr Ramani Durvasula je licencirani klinički psiholog i profesor psihologije, govorila je o mentalnom zdravlju i značenju fleksibilnosti naše psihe - kako se prepoznaje, zašto je važna i na koji...
Pedagog Snežana Golić: Kad bi meni dali da osnujem školu…
Škola koja se mnogo čudi znanju i ponašanju svojih đaka, koju nervira to što su deca deca, ne može biti dobra škola. Deca koja nemaju sreće sa porodicom, morala bi...
Treba li deca da se takmiče?
Piše: Ljubiša Jovanović, najpoznatiji srpski flautista i redovni profesor Fakulteta muzičkih umetnosti u Beogradu Poslednjih nekoliko godina svedoci smo trenda porasta broja takmičenja mladih muzičara. U svakom gradu, svakoj opštini,...
Nema komentara.