Dakle, kako bi trebalo da reagujemo? Kada se deca potuku, lako je postati veoma emotivan, što može ponekad i da pogorša situaciju.
Ravnopravna tuča
Oba vaša deteta napadaće jedno drugo kada je ovakva tuča u pitanju. Za razliku od maltretiranja, ne postoji uplašena žrtva ni napadač koji je nasilan. I ovom slučaju verovatno će početi od prepirke pa se zaoštriti.
Kao i kod maltretiranja, bitno je da intervenišete što pre i razdvojite decu. U ovom slučaju nećete morati da šaljete jedno od njih u sobu zato što neće biti besni koliko i u prošloj situaciji.
Umesto toga, svom snagom će se truditi da vam objasne kako je ono drugo dete krivo, zbog čega će gotovo sigurno vikati na sav glas. Recite im da možete samo da ih slušate jedno po jedno, zatim, čim vam se ukaže prilika, sumirajte u nekoliko reči šta vam svako od dece govori. Kada shvate da razumete njihovo viđenje situacije, počeće da se smiruju i, uz malo sreće, prestaće da viču.
Nakon toga ćete morati da saslušate obe strane priče i da pokušate da shvatite kako je do tuče došlo. Moraćete da budete koncentrisani i veoma brzi jer će deci biti nepodnošljivo da slušaju verziju priče svog brata ili svoje sestre. Čim shvatite šta se desilo, sumirajte i smirićete svoju decu. Ako uspete da ubacite i malo humora u to, smirićete ih još više (morate dobro da procenite situaciju, naravno, ili će misliti da ih zavitlavate).
Primer ovakve tuče: recimo, jedno dete gleda televiziju i drugo promeni kanal usred programa. Gledalac se iznervira i pokuša da otme daljinski upravljač – počinju da se otimaju i izbija tuča. Gledalac zatim koristi daljinski upravljač kao oružje i nastaje potpuni haos. Ovo se sve desi za nekih dvadesetak sekundi, tako da čak i ako dotrčite, nećete stići dovoljno brzo da zaustavite tuču pre nego što počne, ali ćete stići da ih razdvojite i počnete da ispitujete situaciju.
Nakon što ste otkrili šta se desilo, možete da koristite humor kako biste pomogli deci da nauče da se ne tuku sledeći put. Na primer: „Tati su baš dosadni neki programi koje ja volim da gledam i bila bih vrlo iznervirana ako bi on domarširao i promenio program. Ali ga ne bih udarila daljinskim po glavi.”
Zamišljanje odraslih kako se ponašaju kao oni tokom tuče može da bude veoma zanimljivo deci, a može i da im pomogne da shvate kako je takvo ponašanje neprihvatljivo. U ovom trenutku će biti otvoreni za sugestije kako da se nose sa sličnim situacijama. Na primer: „Nije lepo menjati kanale kada neko drugi nešto gleda. A ako nas neko nervira, ne povređujemo ga, kažemo mu da prestane, a ako to ne uradi, kažemo nekom odraslom.”
Uvek predložite oboma da se izvine jedno drugom nakon tuče, ali kao što smo spomenule i ranije, nemojte ih terati. Ako mlađe dete želi da poljubi starije u znak izvinjenja, možete mu predložiti da ga poljubi „u kosicu” – ovo će biti prihvatljivije starijem detetu od vlažnog poljupca u obraz. Pre uzrasta od dve godine deca će rado ljubiti i grliti svoju braću i sestre, ali postepeno se to menja kada postanu svesni „bacila”. Kada napune otprilike četiri godine, deci mogu postati fizički odbojni braća i sestre i možda ne budu hteli da se ljube i grle s njima.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Danijela Budiša Ubović: Psihološka zavisnost od roditelja – snažno osećanje dužnosti drži decu uz roditelje
Psihološka zavisnost od roditelja u velikoj meri može uticati na donošenje odluka u životu pojedinca koji bi trebalo da živi svoj život i oblikuje ga kako misli da treba pa...
Dr Vladimir Đurić: Niko ne može sve, a i da može – džaba mu ako ga to košta mentalnog zdravlja
O mentalnom zdravlju, zdravom odnosu prema sebi i važnosti očuvanja dobre energije kao i prvim simptomima 'pregorevanja', dr Vladimir Đurić, doktor medicine, specijalista psihijatrije, edukant psihoterapije - rekao je sledeće:...
Danijela Budiša-Ubović: ‘Radovi u toku’ – značajna faza u procesu samospoznaje
Svaki pojedinac prolazi kroz sopstvene faze i procese samospoznaje - kao jednog značajnog puta do svoje prave prirode, do spoznaje svojih osećanja i načina na koji ćemo se sa njima...
Ranko Rajović: Škola ne služi da deca nauče matematiku i fiziku, već da razviju kompletnu ličnost
O nedostatku empatije kod dece Ranko Rajović je govorio u podkastu “Agelast” sa autorom i voditeljem Galebom Nikačevićem. “Kad imaju problem sa empatijom, oni se ne snalaze. Oni reaguju drugačije,...
Nema komentara.