spot_img

Šta je ključno za dugovečnost? Ishrana, fizička aktivnost ili dobar san?

Dug i kvalitetan život je san gotovo svih ljudi, ali većina misli da to nije baš tako jednostavo kako zvuči.

Nova studija objavljena u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences sugeriše da te činjenice mogu biti važnije nego što mislimo.

Naime, tim istraživača pod vođstvom doktorke Lui Li sa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Bostonu otkrio je čvrstu povezanost između optimizma i dugovečnosti – odnosno života nakon 85. godine.

- Advertisement -

Istraživači su analizirali podatke iz dve prethodne američke studije – o zdravlju medicinskih sestara i o starenju veterana. Ukupno je bilo uključeno 69.744 žena i 1.429 muškaraca, piše BizLife.

Učesnici u obe studije ispunili su upitnike o proceni optimizma, a činioci poput starosti i smrtnosti su praćeni neprekidno od 1976. do 2014. godine. Osim toga, kao jedan od faktora uzeta je i istorija bolesti ispitanika, zatim, nivo obrazovanja, prihodi i etnička pripadnost.

Li i njen tim uporedili su podatke procene optimizma, starost i smrtnost učesnika, kao i dodatne medicinske, psihološke i demografske podatke.

Uspoređujući žene koje su postigle najbolji rezultat na lestvici optimizma s onima koje su postigle najlošiji, naučnici su otkrili da se radi o približno 15% razlike u dugovečnosti.

Sličan obrazac rezultata pronađen je i kod muškaraca. Izrazito optimistični muškarci živeli su otprilike 11% duže od pesimističnih muškaraca.

Zatim su naučnici potražili uzroke. Ispitane su dve mogućnosti. Jedna od mogućnosti, prema istraživačima, jeste ta da optimistični ljudi imaju tendenciju da žive zdravije i vode računa o svom zdravlju, što rezultira kvalitetnijim i dužim životom.

- Advertisement -

Izvor: B92

spot_img

Najnovije

Otvoren konkurs za stipendije izuzetno nadarenim učenicima i studentima za 2026/2027. godinu

Prijave se ove godine podnose isključivo elektronskim putem, a rok za podnošenje onlajn prijava je od 7. do 22. novembra 2026. godine.

Strategije ne leče povrede koje nanosi vršnjačko nasilje

Kreiranje uslova za razvoj društvenog ambijenta u kojem će preuzimanje odgovornosti i podsticanje empatije biti afirmisani, počev od rane socijalizacije, trebalo bi da, uz smernice, uputstva i procedure, budu prioritet.

„Šta planiraš posle?“: Kako pomoći osmaku koji još ne zna šta želi da upiše?

Dete na početku osme godine školovanja često oseća strah od sveta odraslih koji mu se nameće. Ako skoro svakog dana započinjete razgovor pitanjem o srednjoj školi, dete može početi nesvesno da se povlači.

„Samo se šalimo“: kada škola detetu prestane da bude sigurno mesto

Međunarodni dan borbe protiv nasilja i vršnjačkog zlostavljanja u školi, uključujući digitalno nasilje, koji se 2026. obeležava 5. novembra, podseća nas da bezbednost deteta mora da bude vidljiva u njegovoj svakodnevici.

Kako da dete izgradi zdrav odnos prema sebi, bez poređenja sa drugima

Ponekad je dovoljno da dete pogleda tuđi crtež, čuje nečiju ocenu ili ostane poslednje izabrano za ekipu pa da zaključi nešto mnogo veće od onoga što se upravo dogodilo: „Nisam dovoljno dobar.“

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img