“Radoznalost je jedan veom snažan i bazičan ljudski nagon. Trebalo bi da obrazovanje zasnivamo na njemu.”
LImbički sistem nagađivanja pali se kada se pobudi radiznalost. (LA Johnson/NPR)
Radonalost nam pomaže da naučimo i dosadne stvari
U Ranganatovom istraživanju došlo se do još jednog otkrića. Tokom eksperimenta, naučnici su bez objašnjenja, na kratko prikazivali fotografije naumično odabranih ljudskih lica.
Oni ispitanici koji su već bili pobuđene radoznalosti, najbolje su zapamtili ova lica.
Istraživače je iznenadilo to što su radoznali mozgovi bolje pamtili ne samo ono što ih je interesovalo, već i druge stvari – čak i slučajne, dosadne podatke.
“Zamislite da gledate poslednju epizodu omiljene serije” objašnjava Ranganat. “Ako ste veliki obožavalac, sigurno vas veoma zanima šta će se desiti sa glavnim likom.”
“Bez sumnje ćete zapamtiti šta se desilo u završnici, ali ćete se možda takođe sećati i šta ste jeli pre gledanja epizode, ili šta ste radili odmah posle.
Ovaj fenomen nastavnici mogu iskoristiti u svojoj učionici, kaže Ivi Malaja, asistent u “Sautvest centru za um, mozak i obrazovanje” na univerzitetu Teksas u Arlingtonu.
“Recimo da dete želi da postane astronaut” kaže ona. “I, kako ovaj cilj povezati sa učenjem tablice množenja?” Nastavnik može pitati đake da reše tekstualni zadatak u kome se radi o istraživanju svemira, kaže Malaja.
Na kraju časa, učenici će se sećati rešenja zadatka, ali će takođe upamtiti i to kako su do odgovora stigli množenjem.
“Ovako, deca su ta koja imaju inicijativu” kaže Malaja, “Naročito su srećna ako sama nešto otkriju, ako samostalno steknu znanje.”
Nastavnici instiktivno koriste ovu tehniku već godinama, dodaje ona, a sada i nauka potvrđuje njenu delotvornost. “Radoznalost je jedan veom snažan i bazičan ljudski nagon. Trebalo bi da obrazovanje zasnivamo na njemu.”
Ono što još ne znamo
Mnogo je toga što naučnici još ne znaju o radoznalosti. “Samo nekoliko studija postoji o tome, jer je radoznalost veoma teško proučavati” kaže Ranganat.
Naučnici recimo ne znaju zašto nam učenje donosi toliko zadovoljstva, mada Ranganat kaže da to ima smisla s tačke gledišta evolucije. “Moguće je da u našim mozgovima imamo osnovni nagon da se borimo protiv neizvesnosti,” kaže on. Što više znamo o svetu, lakše ćemo preživeti sve njegove opasnosti.
Naučnici takođe pokušavaju da otkriju koliko dugo traju efekti radoznalosti. Ako kod deteta radoznalost dosegne vrhunac na početku školskog dana, da li će čitavog dana bolje upijati znanja? Ili će izgubiti interesovanje?
Ono što Ranganata najviše interesuje je zašto su neki ljudi po prirodi radoznaliji od drugih. On kaže da na lučenje dopamina može uticati mnogo faktora, uključujući stres, starenje i određene lekove. I genetika može uticati na našu ljubopitljivost.
“Ako sve to shvatimo, mnogo smo učinili. Mogli bismo pomoći onima koji se stalno dosađuju” kaže Ranganat.
Nastavnica Belkvel, koja predaje deci nauku, kaže da sa ovaj problem ne doživljava često.
Kaže da njeni učenici vole da istražuju naučne misterije: Šta se dešava kad se automobili sudare? Zašto jedan bude oštećeniji od drugog? Zašto neki ljudi više liče na svoju tetku nego na mamu? Kako nastaju duge?
“Govorim deci da ne postoje glupa pitanja,” kaže Blekvel. “To je nauka: postavljanje pitanja i traženje odgovora.”
Prevela: Jovana Papan
Izvor: NPR
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Dr Vladimir Đurić: Niko ne može sve, a i da može – džaba mu ako ga to košta mentalnog zdravlja
O mentalnom zdravlju, zdravom odnosu prema sebi i važnosti očuvanja dobre energije kao i prvim simptomima 'pregorevanja', dr Vladimir Đurić, doktor medicine, specijalista psihijatrije, edukant psihoterapije - rekao je sledeće:...
Danijela Budiša-Ubović: ‘Radovi u toku’ – značajna faza u procesu samospoznaje
Svaki pojedinac prolazi kroz sopstvene faze i procese samospoznaje - kao jednog značajnog puta do svoje prave prirode, do spoznaje svojih osećanja i načina na koji ćemo se sa njima...
Ranko Rajović: Škola ne služi da deca nauče matematiku i fiziku, već da razviju kompletnu ličnost
O nedostatku empatije kod dece Ranko Rajović je govorio u podkastu “Agelast” sa autorom i voditeljem Galebom Nikačevićem. “Kad imaju problem sa empatijom, oni se ne snalaze. Oni reaguju drugačije,...
Ti si blistava zvezda, ali ponašanje ti je nepovoljno
Sa ciljem da se prepozna i na što bolji način razreši situacija u kojoj je, kako kaže autorka, razgovor besmislen, Štefani Štal savetuje sledeće: Nažalost, ima situacija u kojima ni...
Nema komentara.