Hrono ishrana polazi od principa da glavnu krivicu za nagomilavanje telesne težine upravo snosi dezorganizacija u telesnom prirodnom ritmu unošenja hrane, kao i kompulsivno “grickanje” između obroka.
Deca koja preterano mnogo jedu, stvaraju ogromnu količinu masti i potreba za skladištenjem te masti je velika. Telo se postara da se masne ćelije ubrzano razmnožavaju, a kada se adipociti jednom umnože, njihov broj ostane isti i kasnije u životu, pa taj veliki broj adipocita skladišti veliku količinu masti. S druge strane, masne ćelije su veoma aktivne u smislu lučenja određenih hormona i metaboličkih supstanci, pa su gojazna deca unapred osuđena da kasnije u životu imaju brojne probleme.
Kako je kod njih potencijal za skladištenje masti daleko veći nego kod ljudi koji u detinjstvu nisu bili gojazni, a zbog povećanog broja adipocita i sama hormonska aktivnost je poremećena, ova deca se daleko više suočavaju sa određenim bolestima u životu, nego vršnjaci koji su imali normalnu telesnu težinu u detinjstvu.
Naravno, poznato je da su najsnažniji pokretači pankreasa na izlučivanje insulina, upravo prosti šećeri (a njih ima u veoma velikom broju namirnica i grickalica, pogotovo slatkiša), kao i hidrogenizovane biljne masnoće (kojih ima praktično u svakoj grickalici iz kese, u pecivu, posnim kolačima i dr).
Napitci kao što su kafa i čaj sa dodatnim šećerom (ili veštačkim zaslađivačem) menjaju naš ciklus skladištenja i oslobađanja masti, voćni sokovi takođe spadaju u kategoriju namirnica koje treba izbegavati između obroka… Posebno, verovali ili ne, dijet pića – ali o tome kasnije.
Odlomak iz knjige “Kako usporiti starenje”, dr Ana Gifing, (Computer Book, Beograd)
U ovoj knjizi su dati odgovori na mnoga pitanja koja se tiču procesa starenja, faktora rizika za nastanak najčešćih pratećih bolesti, uzroka gojaznosti, demencije i drugih stanja, ali su prikazani i predlozi i saveti koje najsavremenija medicina u svetu nudi u cilju ostvarenja davnašnje želje da ljudi žive dugo i da kvalitetno stare.
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: KULTURA ISHRANE
Prijavite se za novi besplatan vebinar “Šta nam jedu deca?”
Portal Detinjarije već 10 godina aktivno se bavi promocijom zdravije ishrane dece, a kroz časopis i radionice Kuvajmo s decom, sa našim gastro urednikom Nenadom Gladićem – Lepim Brkom, podstičemo...
Prijavite se za besplatan vebinar “Šta nam jedu deca?”
Portal Detinjarije već 10 godina aktivno se bavi promocijom zdravije ishrane dece, a kroz časopis i radionice Kuvajmo s decom, sa našim gastro urednikom Nenadom Gladićem - Lepim Brkom, podstičemo...
Kako smo u našoj kući rešili problem probirljivosti u jelu
Piše: Željka Kurjački Stanić, psiholog i psihoterapeut Pre nego što sam dobila decu, naravno, imala sam samopouzdanje i roditeljsko umeće i mudrost jer sam kao psiholog i kao neko ko...
Dr Perišić: Pileća džigerica zdrava za decu, ostale pune teških metala
Pojedini nutricionisti pileću džigericu nazivaju čak i otrovom zbog visokog sadržaj holesterola i masti, dok oni starijeg kova tvrde da je odlična za krvnu sliku i da je treba davati...
Nema komentara.