Svako dete koje ima samo stomačić, ili stomačić plus još jedan faktor, to dete već ima rizik da ima insulinsku rezistenciju, početak gubitka belančevina u mokraći, ima brojne faktore zapaljenja koji se luče u masnom stomačnom tkivu i to dete je u riziku za ranu alterosklerozu

Pet je faktora koji su pokazatelji metaboličkog sindroma: Dete ima stomačić, početni šećer preko 6,1, trigliceride preko 1,7, dobar holesterol manji od 1,0 kod dečaka i manji od 1,3 kod devojčica, i pritisak veći od 130 sa 85.
U Evropi je svako treće dete od 11 godina gojazno, a višak kilograma kod nas, takođe, ima trećina dece do završene srednje škole. To kasnije dovodi do brojnih bolesti – dijabetesa, masne jetre, depresije, karcinoma, pa čak i neplodnosti i kod muškaraca i kod žena.
Višak kilograma ima oko 56 procenata odraslih. Endokrinolog Vesna Dimitrijević Srećković kaže da je to posledica nepravilne ishrane i manjka fizičke aktivnosti.
Opasnost za natalitet i rađanje
Vesna Dimitrijević Srećković objašnjava kako insulin utiče na plodnost.
“Kada imamo višak insulina, on blokira vezivna mesta, odnosno receptore na ćelijama jetre, ili na jajnoj ćeliji, pa šećer ne može da uđe u ćeliju i da je nahrani”, navodi endokrinolog.
Ćelija je onda gladna, nema ovulaciju i ne može da rodi, ističe Dimitrijević Srećkovićeva.
“U ishrani ima dosta prostih šećera, slatkiša, peciva, proizvoda od belog brašna, malo voća i malo složenih ugljenih hidrata, žitarica”, rekla je Dimitrijević Srećkovićeva gostujući u Jutarnjem programu RTS-a.
Ona se tri decenije bavi prevencijom dijabetesa kod odraslih, a poslednju deceniju prevencijom kod mladih.
“Izučavala sam mlade 7. do 15. godine, adolescente od 16. do 20. godine i mlade od 20. do 30. godine. Istraživanja pokazuju da 63 odsto naše omladine ima metabolički sindrom gojazne omladine. To je skup faktora koji vode u poremećaj šećera, alterosklerozu, koronarnu bolest već u srednjim godinama života”, objašnjava endokrinolog.
Stomačić znak za uzbunu
Pet je faktora koji su pokazatelji metaboličkog sindroma: Dete ima stomačić, početni šećer preko 6,1, trigliceride preko 1,7, dobar holesterol manji od 1,0 kod dečaka i manji od 1,3 kod devojčica, i pritisak veći od 130 sa 85.
“Ako imamo tri faktora od ovih pet, to zovemo metabolički sindrom”, kaže Dimitrijević Srećkovićeva.
Ishrana donekle može u vrtićima i školama da se kontroliše. Problem nastaje kada se kod kuće ne priprema hrana, već se nabavlja u restoranima brze hrane i piju slatki napici. Tada dolazi do gojaznosti.
“Veliki procenat dece ima metabolički sindrom, ali ostalih 37 odsto ima nešto što je premetabolički sindrom. To znači da svako dete koje ima samo stomačić, ili stomačić plus još jedan faktor, to dete već ima rizik da ima insulinsku rezistenciju, početak gubitka belančevina u mokraći, ima brojne faktore zapaljenja koji se luče u masnom stomačnom tkivu i to dete je u riziku za ranu alterosklerozu”, navela je Dimitrijević Srećkovićeva.
Bolesti povezane sa gojaznošću
Neke od bolesti koje se povezuju sa stomačnom gojaznošću su preddijabetes, dijabetes, masna jetra, alteroskleroske komplikacije, depresija, karcinom, neplodnost kako kod muškaraca, gde se gubi testosteron, tako i kod žena koje imaju policistične jajnike.
“Sve je to povezano sa stomačnom gojaznošću i unosom prostih šećera, koji su danas veoma zastupljeni. A trebalo bi da unosimo složene ugljene hidrate iz voća, povrća i žitarica, da koristimo maslinovo ulje koje ima mononezasićene masnoće, riba kojunedovoljno unosimo i zato imamo manjak vitamina D koji je bitan ne samoza prevenciju bolesti kostiju, već i u prevencija raka, degenerativnih i prihičkih bolesti”, navodi Vesna Dimitrijević Srećković.
Govoreći o depresiji, Dimitrijević Srećkovićeva je rekla da su istraživanja pokazala da 32 odsto dece u Srbiji koja imaju stomačić, imaju blagu depresiju, a oko osam odsto dece srednje tešku depresiju.
Kada se tokom istraživanja skinula stomačna gojaznost, kada su lučeni citokini, smanjen je njihov broj i deblokirani hormoni sreće. “I kada smo povećali fizičku aktivnost, samokroz hod povećano je lučenje hormona sreće”, istakla je endokrinolog.
Istraživanje – voda sa šećerom
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: ZDRAVLJE
Nestašica antibiotika za decu u evropskim apotekama
Problemi u lancu snabdevanja antibioticima u Evropi, pre svega amoksicilina, primorali su vlasti širom kontinent da preduzme vanredne mere kako bi obezbedile dovoljne količine lekova za sve pacijente. Najveći problem...
Direktorka “Batuta”: Roditelj ne može da odbije vakcinaciju, kazne i do 150.000 dinara
Navela je da je u 2021. svega 74,8 odsto dece do dve godine vakcinisano tom vakcinom, a drugom dozom 85,8 odsto. Jovanović je za "Politiku" rekla da je od kraja...
Male boginje mogu biti fatalne po dete – kako prepoznati prve simptome
Zbog potvrđenih prvih slučajeva malih boginja, Zavod za javno zdravlje Požarevac prijavio je epidemiju u Smederevu, a Institut Batut pooštrio mere nadzora. Stručnjaci upozoravaju da će broj zaraženih u Srbiji...
Potvrđena četiri slučaja malih boginja u Srbiji
Institut za javno zdravlje Srbije „Milan Jovanović Batut” objavio je danas da je u referentnoj laboratoriji za morbile Instituta za virusologiju, vakcine i serume „Torlak” potvrđeno prisustvo morbila kod četiri...
Nema komentara.