Svetski dan prevencije samoubistva (World Suicide Prevention Day) obeležava se svake godine 10. septembra. Ovaj dan ima za cilj podizanje svesti o problemu samoubistava, smanjenje stigme koja okružuje mentalno zdravlje i promovisanje važnosti pružanja podrške osobama koje se suočavaju sa suicidalnim mislima.
Samoubistvo je ozbiljan javnozdravstveni problem širom sveta, budući da je jedan od vodećih uzroka smrti mladih između 15 i 29 godine. Ova starosna grupa je posebno rizična, a faktori kao što su pritisak vršnjaka, problemi sa mentalnim zdravljem i stres doprinose povećanom riziku. Tačnije, kod mladih uzrasta 15-19 godina, samoubistvo je bilo drugi vodeći uzrok smrti kod devojčica i treći uzrok smrti kod dečaka, dok je kod populacije uzrasta do 29 godine samoubistvo drugi po redu uzrok smrti – odmah nakon povrede na putu.
Prema podacima Svetske zdravstvene orgnizacije, do 700.000 ljudi svake godine oduzme sebi život, što znači da na svakih 40 sekundi neko sebi okonča život. Smatra se da na svako samoubistvo ide više od 20 pokušaja samoubistva.
Pročitajte i – Milica Ćućuz Okiljević: Najgora reakcija roditelja na pretnju deteta samoubistvom je da ne shvati ozbiljno
Kakva je situacija u Srbiji?
Statistika o samoubistvima u Srbiji ukazuje na ozbiljan problem, iako se poslednjih godina beleži blagi pad stope samoubistava. Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije (SZO) i Republičkog zavoda za statistiku, Srbija se u prošlosti nalazila među zemljama sa visokom stopom samoubistava u Evropi, ali se situacija postepeno poboljšava.
U proseku, godišnje se u Srbiji dogodi oko 1.000 do 1.200 samoubistava, od čega su većina (75-80%) žrtve muškarci. Najviše samoubistava beleži se među osobama starijim od 50 godina, dok su stariji muškarci posebno rizična grupa. Ipak, povećava se i zabrinutost zbog porasta samoubistava među mladima.

Statistički podaci u svetu
Globalna stopa samoubistava iznosi oko 9 na 100.000 stanovnika. Međutim, ova stopa varira u zavisnosti od regiona, pola i starosne grupe.
Zemlje sa visokim prihodima, poput Japana, Južne Koreje, Rusije i nekih evropskih država, imaju relativno visoke stope samoubistava. U zemljama sa niskim i srednjim prihodima, stope samoubistava mogu biti značajno više zbog ekonomskih poteškoća, društvene nepravde i nedostatka pristupa mentalno-zdravstvenim resursima.
Koji su najčešći uzroci za samoubistva?
Statistika o samoubistvima na globalnom nivou pruža uvid u jedan od vodećih uzroka smrti širom sveta, posebno među mladima. Svetska zdravstvena organizacija (SZO) i drugi izvori prikupljaju podatke kako bi razumeli trendove i unapredili prevenciju.
Uticaj mentalnog zdravlja svakako je najznačajniji. Depresija, anksiozni poremećaji, zloupotreba supstanci i drugi mentalni poremećaji su glavni faktori rizika za samoubistva.
Osim toga, postoje i socijalni i ekonomski faktori kao što su siromaštvo, nezaposlenost, nasilje i marginalizacija koji povećavaju rizik, posebno u zemljama sa nižim prihodima.
Prevencija samoubistva
Na globalnom nivou u toku je kampanja od 2024-2026. godine pod nazivom „Menjanje narativa o samoubistvu“ sa pozivom svima – „Pokreni razgovor“. Cilj je da se utiče na smanjenje stigme i da se ohrabri razgovor na temu samoubistva i prevencije, odnosno pre svega – značaj mentalnog zdravlja.
Upravo su sve kampanje i akcije koje za cilj imaju prevenciju samoubistva okrenute ka poboljšanju mentalnog zdravlja, otvorenim razgovorima i traženju stručne pomoći.
U Srbiji postoji više načina da zatražite hitnu pomoć ukoliko pomišljate na samoubistvo ili vam je potrebna pomoć, kao i onima čiji članovi porodice ili prijatelji imaju problema sa mentalnim zdravljem i pomišljaju na suicid.
U Klinici za psihijatrijske bolesti „Dr Laza Lazarević“ otvorena je nacionalna SOS linija za prevenciju samoubistva. Na telefonski broj 0800/309-309, opcija 1 ili 011/7777000, svakog dana od 0-24h, (svi pozivi su anonimnii besplatni), mogu se javiti oni koji pomišljaju na samoubistvo ili njihova porodica, a sa njima će razgovarati stručnjaci iz oblasti mentalnog zdravlja – psihijatri, psiholozi, socijalni radnici.
SOS linija Centar Srce – telefon 0800-300-303, ili mail vanja@centarsrce.org, svakog dana od 14-23h, svi pozivi su anonimni i besplatni.
Izvor: Detinjarije.com