Tag: slobodna igra

Pustite decu da hodaju bosa i 6 drugih pravila za igru

Dozvolite deci da odrastaju na način na koji je većina nas odrastala – napolju, na svežem vazduhu, često od jutra do mraka, po suncu, kiši, mrazu… Poneka povreda ili prehlada mala su cena za dragoceno iskustvu koje će steći i stvari koje će naučiti.

Sedam pozitivnih efekata igranja napolju na vaše dete

Deca provode isto toliko vremena za radnim stolom i u školskoj klupi koliko i odrasli na poslu. Kada završe časove u školi, odlaze kući i rade domaće zadatke. Možda je ova praksa dobra za usvajanje gradiva, ali većina roditelja će se složiti da deci treba više vremena za igru.

Preživela sam svoje suviše slobodno detinjstvo

Danas naša deca rastu sa sigurnosnim povocima oko vrata kojima mislimo da ih držimo podalje od opasnosti.

Kako su roditelji ubili dečju igru…

Roditelji, budite sa svojom decom, budite uz njih da im se nešto ne dogodi, ali dečje razmirice ostavite deci.

Da li je došao kraj onom što se nekad zvalo detinjstvo?

Koliko često izvodite mališane da se igraju napolju i istražuju okolinu? Smatrate li da njihovo detinjstvo treba više da protiče napolju nego u kući,...

Naša slobodna deca

Naši klinci i sami izlaze da se igraju oko zgrade sa drugom decom još od prošlog juna. Možda je nekom neobično i čudno da deca sa 4 i 5, sada već 5 i 6 godina - sama izlaze napolje?
spot_img

Vesti

„Radi mi to namerno.“ Šta ne vidimo kada ponašanje deteta pretvorimo u karakter

Dete nije problem, iako njegovo ponašanje ponekad jeste. Kako postaviti granicu, razumeti šta se događa i pomoći detetu da postupi drugačije — bez etiketa i bez odustajanja od odgovornosti.

Školska kupovina bez greške: šta zaista treba prvaku?

Polazak u prvi razred sa sobom donosi mnogo uzbuđenja – ali i jedan veliki roditeljski zadatak: nabavku školskog pribora.

Deset godina osnaživanja mladih u riziku za samostalan život kroz Centar „Jaki mladi“

Povodom Međunarodnog dana mladih, 12. avgusta, SOS Dečija sela Srbija podsećaju na važnost sistemske podrške mladim ljudima koji se suočavaju sa životnim izazovima, ističući da su osamostaljivanje, obrazovanje i pristup tržištu rada ključni preduslovi za njihovu punu društvenu uključenost.

Kada tinejdžer napravi „glup izbor“ to znači da njegov mozak radi baš kako treba

Ako mlada osoba veruje da će sistem obezbediti pravedan ishod, njena snažna potreba za osvetom slabi, što daje više prostora prefrontalnom korteksu da preuzme kontrolu.

Znanje i vaspitanje izdvajaju iz mase, trendovi i brendovi utapaju u nju

Deca od roditelja i staratelja dobijaju temelje koji se kroz kasniji proces socijalizacije nadograđuju. Ne možemo, kao podrazumevano, očekivati od njih da u ranoj životnoj dobi pokažu nešto što im nismo pružili kao primer. Piše Marija Bulajić Škuletić, sociološkinja

Pratite nas
na društvenim mrežama