Tag: slobodna igra

Slobodna igra razvija detetov mozak

Deca kroz igru uče kako da istražuju svet, kako da prihvate rizik, kako da isprobaju nove stvari i jako bitno, deca kroz igru upoznaju sebe.

Kako smo deci oduzeli šansu da se razvijaju i napreduju kako je priroda odredila

U samo nekoliko generacija uspeli smo toliko otuđiti decu, da slobodnu igru možemo sa pravom okarakterisati kao ugroženu vrstu.

Školski odmor mora da traje sat vremena da bi imao svrhu

Moramo shvatiti da sadašnji odmori od 20 minuta nisu dovoljno dugački. Deca nemaju vremena da utonu u svoje zamišljene svetove i zaigraju se.

Nesigurno okruženje najveći krivac za izumiranje dečje igre

Fizička neaktivnost je jedan od glavnih uzročnika epidemije gojaznosti i većina američkih adolescenata ne provodi preporučenih 60 minuta u intenzivnoj fizičkoj aktivnosti.

Stvari u kojima smo mi slobodno uživali, a deci danas branimo

Ako pogledamo šta smo mi to sve preživeli, a današnjoj deci ne dozvoljavamo ni pod razno, zaista se moramo zapitati jesmo li mi danas toliko ludi od panike ili je stvarno došlo to neko ludo vreme kada su stvari poput ovih postale nedopustive.

Zašto je slobodno igranje najbolja letnja škola?

Što više vremena deca provedu u aktivnostima koje vode roditelji, više se smanjuje njihova sposobnost da budu produktivni u sopstvenim ciljevima.
spot_img

Vesti

„Radi mi to namerno.“ Šta ne vidimo kada ponašanje deteta pretvorimo u karakter

Dete nije problem, iako njegovo ponašanje ponekad jeste. Kako postaviti granicu, razumeti šta se događa i pomoći detetu da postupi drugačije — bez etiketa i bez odustajanja od odgovornosti.

Školska kupovina bez greške: šta zaista treba prvaku?

Polazak u prvi razred sa sobom donosi mnogo uzbuđenja – ali i jedan veliki roditeljski zadatak: nabavku školskog pribora.

Deset godina osnaživanja mladih u riziku za samostalan život kroz Centar „Jaki mladi“

Povodom Međunarodnog dana mladih, 12. avgusta, SOS Dečija sela Srbija podsećaju na važnost sistemske podrške mladim ljudima koji se suočavaju sa životnim izazovima, ističući da su osamostaljivanje, obrazovanje i pristup tržištu rada ključni preduslovi za njihovu punu društvenu uključenost.

Kada tinejdžer napravi „glup izbor“ to znači da njegov mozak radi baš kako treba

Ako mlada osoba veruje da će sistem obezbediti pravedan ishod, njena snažna potreba za osvetom slabi, što daje više prostora prefrontalnom korteksu da preuzme kontrolu.

Znanje i vaspitanje izdvajaju iz mase, trendovi i brendovi utapaju u nju

Deca od roditelja i staratelja dobijaju temelje koji se kroz kasniji proces socijalizacije nadograđuju. Ne možemo, kao podrazumevano, očekivati od njih da u ranoj životnoj dobi pokažu nešto što im nismo pružili kao primer. Piše Marija Bulajić Škuletić, sociološkinja

Pratite nas
na društvenim mrežama