Marta Nusbaum je američki filozof, profesor je na univerzitetu u Čikagu i jako je cenjena u svetskim naučnim krugovima u svojoj interpretaciji ljudske potrage za srećom.
Koliko se, još i danas, pametne, zrele i osobene dece vređa, ponižava i diskvalifikuje surovim kriterijumima škole, društva i porodice: koliko vrediš možeš dokazati jedino ocenama u školi.
Zašto se deca permanentno smeju uprkos lošim meteorološkim uslovima, uprkos krizi u zemlji i svetu, uprkos ratovima, poplavama, bedi koja ih okružuje, uprkos bolesti i nemaštini?
Pokazalo se da su ljudi koji ulažu više u pozitivna životna iskustva srećniji od onih koji novac troše na materijalne stvari. Zadovoljniji smo kada vreme provodimo sa porodicom i prijateljima nego u samostalnim aktivnostima
Poruka da sva naša deca mogu raditi i postići šta god požele može biti vrlo privlačna i primamljiva svim roditeljima. Pa koji roditelj ne bi želeo da veruje da su dostignuća njegovog voljenog deteta zaista ograničena samo maštom i da svoje dete ohrabruje da nemilosrdno hrli svojim ambicioznim ciljevima, zvanju vrhunskog lekara ili osnivača tehnološke kompanije, recimo? Šta bi potencijalno moglo biti pogrešno u pristupanju deci na način koji im govori da zaista mogu biti sve što im padne na pamet?
Džošua Bejker, otac dvoje dece i promoter minimalističkog načina življenja, navodi kojim lekcijama možemo naučiti svoju decu ako se prihvatimo maksime "manje je više".
Samokontrola se može definisati kao sposobnost da „upravljamo našim jakim osećanjima tako da ih možemo doživeti bez da se osećamo preplavljeno ili da se ponašamo na način koji šteti nama i drugima.“
Ako se roditelji, koji su se naljutili zato što je dete uradilo nešto loše, malo distanciraju, dete se uplaši da ga manje vole i prihvataju, tako da pokušava da „povrati” ljubav i prihvatanje.
Učenici osmog razreda u svim osnovnim školama u Srbiji polagali su jutros završni test iz Srpskog jezika i književnosti, odnosno maternjeg jezika i književnosti.
Pozabavićemo se pred odmor na moru, planini, pred polazak u školu ili vrtić - zašto su očekivanja "ubice" raspoloženja, provoda i sreće
Piše: Snežana Golić, pedagog