Tag: zašto deca ne čitaju

Čitanje u porodici, kao početak kritičkog uma

Ako dobro osmislimo i vreme u toku dana ili vikenda, kada ćemo zajednički da čitamo i komentarišemo razne sadržaje, deca će željno iščekivati takve trenutke.

Sve manje čitamo: Knjige niko ne „lajkuje”

Umesto obimne lektire neki pedagozi predlažu da se u školsko gradivo uvrsti svega nekoliko najvažnijih pisaca. Oni tvrde da bi „Ana Karenjina” mogla da...

Knjige za decu u Srbiji na „poslednjoj polici“

Beogradski Sajam knjiga prošle je otvorio pisac za decu. Tada je otvoren i Dečji paviljon. Ali, interesovanje za dečju knjigu je i dalje slabo....

Deca manje čitaju knjige a krivi su odrasli

Deca do 15 godina knjige čitaju manje nego ranije, a za to su odgovorni odrasli koji nisu uporni u naporima da ih motivišu, izjavila...

Mreža za čitanje ohrabruje učenje kroz igru

Mreža za čitanje je delo kreativnog studija Playoffice i treba da podstiče učenje kroz igru. Ovaj madridski studio je ideju biblioteke pretvorio u oazu igre...

Najlepše ideje za dečiji čitalački kutak

Čitanje je aktivnost koja vas obično prenosi na neko drugo mesto, ali važnost izgleda prostora u kome ćete se družiti sa knjigom nije za potcenjivanje.
spot_img

Vesti

„Radi mi to namerno.“ Šta ne vidimo kada ponašanje deteta pretvorimo u karakter

Dete nije problem, iako njegovo ponašanje ponekad jeste. Kako postaviti granicu, razumeti šta se događa i pomoći detetu da postupi drugačije — bez etiketa i bez odustajanja od odgovornosti.

Školska kupovina bez greške: šta zaista treba prvaku?

Polazak u prvi razred sa sobom donosi mnogo uzbuđenja – ali i jedan veliki roditeljski zadatak: nabavku školskog pribora.

Deset godina osnaživanja mladih u riziku za samostalan život kroz Centar „Jaki mladi“

Povodom Međunarodnog dana mladih, 12. avgusta, SOS Dečija sela Srbija podsećaju na važnost sistemske podrške mladim ljudima koji se suočavaju sa životnim izazovima, ističući da su osamostaljivanje, obrazovanje i pristup tržištu rada ključni preduslovi za njihovu punu društvenu uključenost.

Kada tinejdžer napravi „glup izbor“ to znači da njegov mozak radi baš kako treba

Ako mlada osoba veruje da će sistem obezbediti pravedan ishod, njena snažna potreba za osvetom slabi, što daje više prostora prefrontalnom korteksu da preuzme kontrolu.

Znanje i vaspitanje izdvajaju iz mase, trendovi i brendovi utapaju u nju

Deca od roditelja i staratelja dobijaju temelje koji se kroz kasniji proces socijalizacije nadograđuju. Ne možemo, kao podrazumevano, očekivati od njih da u ranoj životnoj dobi pokažu nešto što im nismo pružili kao primer. Piše Marija Bulajić Škuletić, sociološkinja

Pratite nas
na društvenim mrežama