Tag: zašto deca ne čitaju

Danas je Uneskov dan knjige: 20 inspirativnih tekstova o deci i čitanju

Iz arhive Detinjarija smo izabrali ovim povodom dvadeset tekstova na temu dečijih čitalačkih navika:

Nemoj mnogo da čitaš, nećeš se nikad udati!

Kada bi deca videla da odrasli čitaju, možda bi to bio najbolji podstrek. Deca su slika i prilika svojih roditelja. A ispred svakog promašenog roditelja stoji po neki ekran.

Čitanje i čitalačka kultura kod dece, u Srbiji i Finskoj ( I deo)

...ili, priča o tome, koje sam metode koristila, kako bih deci približila svet knjiga...

Zašto deca ne čitaju i zašto moraju da počnu

"Ako čitanje jednom nestane i umesto njega budemo samo buljili u televizijske ekrane, ili budemo igrali video igrice, mi ćemo zapravo biti robovi, i ništa drugo. Činjenica da to nećemo znati neće naše živote učiniti ništa manje surovim.”

Ovako se podstiče čitanje: Klupe posvećene dečijim književnim junacima širom Londona

Kao deo kampanje za podsticanje čitanja knjiga, širom Londona postavljeno je 50 klupa, specijalno dizajniranih u stilu popularnih dečjih romana (čija radnja ima veze...

10 načina da podstaknete vaše dete da čita

Deca kojima roditelji čitaju, lakše i brže nauče da govore i pišu. Evo nekoliko predloga za navikavanje deteta na čitanje:
spot_img

Vesti

„Radi mi to namerno.“ Šta ne vidimo kada ponašanje deteta pretvorimo u karakter

Dete nije problem, iako njegovo ponašanje ponekad jeste. Kako postaviti granicu, razumeti šta se događa i pomoći detetu da postupi drugačije — bez etiketa i bez odustajanja od odgovornosti.

Školska kupovina bez greške: šta zaista treba prvaku?

Polazak u prvi razred sa sobom donosi mnogo uzbuđenja – ali i jedan veliki roditeljski zadatak: nabavku školskog pribora.

Deset godina osnaživanja mladih u riziku za samostalan život kroz Centar „Jaki mladi“

Povodom Međunarodnog dana mladih, 12. avgusta, SOS Dečija sela Srbija podsećaju na važnost sistemske podrške mladim ljudima koji se suočavaju sa životnim izazovima, ističući da su osamostaljivanje, obrazovanje i pristup tržištu rada ključni preduslovi za njihovu punu društvenu uključenost.

Kada tinejdžer napravi „glup izbor“ to znači da njegov mozak radi baš kako treba

Ako mlada osoba veruje da će sistem obezbediti pravedan ishod, njena snažna potreba za osvetom slabi, što daje više prostora prefrontalnom korteksu da preuzme kontrolu.

Znanje i vaspitanje izdvajaju iz mase, trendovi i brendovi utapaju u nju

Deca od roditelja i staratelja dobijaju temelje koji se kroz kasniji proces socijalizacije nadograđuju. Ne možemo, kao podrazumevano, očekivati od njih da u ranoj životnoj dobi pokažu nešto što im nismo pružili kao primer. Piše Marija Bulajić Škuletić, sociološkinja

Pratite nas
na društvenim mrežama